Ruža Tomašić uvjerljivo najaktivnija hrvatska eurozastupnica

Ruža Tomašić

Europarlamentarna zastupnica i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić uvjerljivo je najaktivnija zastupnica iz Republike Hrvatske u Europskom parlamentu (EP) u sazivu od 2014. do 2019. godine.

Prema posljednjoj, ažuriranoj službenoj ranking listi zastupnika u Europskom parlamentu zastupnica Tomašić 70. je najaktivnija zastupnica od ukupno 751 zastupnika, odnosno nalazi se među devet posto najaktivnijih zastupnika. U navedenom razdoblju Tomašić je imala pet izvješća u svojstvu glavne izvjestiteljice EP-a, 32 izvješća u ulozi izvjestiteljice u sjeni, 27 izvješća za mišljenja, 641 podnesen amandman, 329 supotpisanih rezolucija, 1089 govora na plenarnim sjednicama i 153 pitanja za pisani odgovor Europskoj komisiji.

Podsjetimo, Ruža Tomašić dobila je 107 206 preferencijalnih glasova na izborima za Europski parlament 2014. godine i tijekom svog mandata beskompromisno se borila za hrvatske nacionalne interese kroz rad u Odboru za ribarstvo (PECH) i Odboru za regionalni razvoj (REGI).

U siječnju 2018. Europski parlament usvojio je Uredbu o tehničkim mjerama, a u sklopu nje i amandman Ruže Tomašić kojim je obrisan članak Mediteranske uredbe koji je onemogućavao korištenje okružujućih mreža plivarica na dubinama manjim od 70 posto njihove visine. Koliko je važna ova Uredba za hrvatske ribare govori činjenica da ribolov okružujućim mrežama plivaricama čini 89 posto našeg ribarskog ulova, a odvija se u priobalnim područjima u kojima dubine zbog promjenjive konfiguracije tla značajno variraju, što ovaj amandman čini apsolutno prioritetnim pitanjem za Republiku Hrvatsku.

U rujnu 2018. Europski parlament je na plenarnoj sjednici usvojio izvješće Ruže Tomašić o Programu potpore strukturnim reformama. Izmjenom postojeće uredbe osigurano je povećanje financijske omotnice za 158 milijuna eura bez zadiranja u kohezijsku politiku kojom se smanjuju razlike u razvijenosti među državama članicama EU-a. Republika Hrvatska posebno je profitirala ovom izmjenom, budući da je jedna od aktivnijih korisnica Programa.

Zahvaljujući srušenim drastičnim kvotama od 40-50 posto predloženima od strane Europske komisije u zakonodavnoj uredbi o Višegodišnjem planu za malu plavu ribu u Jadranu, za koju je Tomašić imenovana glavnom izvjestiteljicom Europskog parlamenta, u studenome 2018. spašeno je 10 000 radnih mjesta u ribarskom sektoru Republike Hrvatske.

Od ostalih aktivnosti Ruže Tomašić u Europskom parlamentu važna je njezina borba u ulozi članice Delegacije za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom protiv kulturne i političke diskriminacije Hrvata u Bosni i Hercegovini, zalaganje za ustavne promjene Daytona kako bi se onemogućilo preglasavanje hrvatskog naroda u parlamentarnim tijelima Bosne i Hercegovine te kako bi se omogućila stvarna, a ne samo puka deklarativna jednakopravnost Hrvata u BiH.

Od ostalih tema Tomašić zapaženi su bili njezini stavovi o migracijskoj politici u Europskom parlamentu. Stav Ruže Tomašić u ovom pitanju od prvog dana bio je jasan – migracijska politika Europske unije i Republike Hrvatske treba se temeljiti na principu strogoće u razlučivanju klasičnih azilanata, koji vjeruju u europske vrijednosti slobode i demokracije te kojima je upravo zbog zalaganja za te vrijednosti život u matičnoj državi postao nemoguć od ekonomskih migranata te od izbjeglica. Procedura i kriteriji za ove tri skupine ne mogu biti isti jer su njihove potrebe različite. Dosadašnji je sustav omogućavao masovne prijevare i to je problem koji je potrebno hitno adresirati.

U brojnim istupima u Europskom parlamentu Tomašić se protivila Marakeškoj deklaraciji zalažući se da se žene i djecu iz ratom zahvaćenih područja treba privremeno zbrinuti, po mogućnosti u sigurnim zonama na Bliskom istoku kako bi se po završetku sukoba lakše vratili svojim domovima, a muškarcima pomoći da se bore protiv zla koje predstavlja Islamska država. Globalni je okvir za sigurne migracije potreban, ali ne smije ni na koji način onemogućavati države u odlučivanju koga će primiti u svoju državu.

U Europskom parlamentu Tomašić je više puta govorila protiv usvajanja Istanbulske konvencije i pokušaju da se njezinu ratifikaciju nametne svim državama članicama. U rujnu 2017. glasovala je protiv Istanbulske konvencije jer smatra da ugrožava suverenitet država nametanjem rodne ideologije koja rod odvaja od spola proglašavajući ga društveno uvjetovanim konstruktom, sve pod krinkom borbe protiv nasilja nad ženama.

U pitanjima sa zahtjevom za pisanim odgovorom Europske komisije Tomašić je često Komisiju upozoravala na činjenicu da su mnogobrojni zločini i zločinci iz Domovinskog rata još uvijek nekažnjeni. Prvenstveno se referirala na ratni zločin Ovčare, ali i ostale zločine čiji krivci još uvijek nisu izvedeni pred lice pravde, a žrtve i njihove obitelji još uvijek nisu dobile zasluženu pravdu koja bi im omogućila miran i dostojanstven počinak.

Tomašić je jedina zastupnica iz Republike Hrvatske koja se pridružila Single Seat inicijativi koja se zalaže da se zbog ogromnih troškova procijenjenih na 180 milijuna eura godišnje ukine zasjedanje Europskog parlamenta u Strasbourgu te da se sve sjednice održavaju u Bruxellesu jer bi na taj način sjednice bile puno efikasnije, uz ogromne uštede novca poreznih obveznika.

Hrvatska u začaranom krugu nesposobnosti i masovnog iseljavanja

Ruža Tomašić

Predstavnici kandidatske liste Hrvatskih suverenista za europarlamentarne izbore, dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić, zastupnik Hrasta u Hrvatskom saboru Hrvoje Zekanović i neovisni kandidat s liste Pero Kovačević održali su u srijedu, 8. svibnja 2019., u Hrvatskom saboru konferenciju za medije o problemima neučinkovitosti Hrvatske u povlačenju sredstava iz Europskih fondova i masovnog iseljavanja iz Hrvatske.

Pero Kovačević istaknuo je kako Hrvatska zbog “začaranog kruga neučinkovitog povlačenja sredstava iz Europskih fondova i iseljavanja iz Hrvatske bilježi “katastrofalne gubitke”, o čemu govore ekonomski pokazatelji. “Da smo bili uspješniji u povlačenju novca iz fondova EU-a i da su mladi ostali u Hrvatskoj, u hrvatski proračun uplaćivalo bi se milijardu i pol kuna mjesečno ili 18 milijardi kuna godišnje”, naglasio je Kovačević dodajući kako je Europska unija, zahvaljujući hrvatskoj europarlamentarki Ruži Tomašić Hrvatskoj produljila rok za povlačenje sredstava za tri godine.

Naglasio je kako je Hrvatska pretposljednja članica EU-a po učinkovitosti povlačenja tih sredstava te kako je Hrvatska na raspolaganju imala 10 milijardi i 700 milijuna eura. Ruža Tomašić uspjela je u Europskom parlamentu ishoditi da se Hrvatskoj odobri još dodatnih 157 milijuna eura za Program potpore strukturnim reformama, no kako niti to neće pomoći ako Hrvatska ne bude imala sposobne ljude koji će ta sredstva znati povući.

Eurozastupnica Tomašić rekla je kako je Hrvatska od raspoloživih sredstava do sada uspjela povući nešto više od dvije milijarde eura, odnosno 21 posto. “Vlada se hvali, ali ona govori samo o ugovorenim sredstvima, a ne o sredstvima isplaćenima krajnjim korisnicima”, naglasila je Tomašić dodajući kako se to događa zato što na povlačenju sredstava “rade samo podobni, a ne sposobni ljudi”.

Upozorila je kako se to vidi i na slučaju ljudi koje Vlada šalje u Bruxelles uoči predsjedanja Hrvatske Europskim vijećem početkom sljedeće godine, a kao primjer kako to izgleda kada se u Bruxellesu šalju podobni spomenula je primjer aktualnog predsjedatelja Rumunjsku čije je predsjedanje nazvala “katastrofalnim”. “Ne bih htjela da se to Hrvatskoj dogodi”, rekla je Ruža Tomašić i pozvala novinare da pitaju Vladu “koga to šalju u Bruxelles”.
Dodala je i kako se prema finalnom izvješću o radu eurozastupnika, nalazi među devet posto najaktivnijih zastupnika u Europskom parlamentu. Govoreći o problemu iseljavanja iz Hrvatske Hrvoje Zekanović naveo je kao je Hrvatska prema popisu stanovnika iz 1991. imala četiri milijuna i 784 tisuće stanovnika, a 2011. pola milijuna manje. “Vlada danas krije statističke podatke, ali svi znamo da je Hrvatska, što prirodnom smrću, što zbog egzodusa, samo u posljednjih godinu dana ostala bez 300 000 ljudi te danas broji manje od četiri milijuna stanovnika”.

Kao dodatni problem naglasio je taj da Hrvatsku napušta visokokvalificirana radna snaga, s čime bespovratno gubi milijarde eura. “Poljska je povukla 150 milijardi eura, a Hrvatska tek nešto više od dvije milijarde. Poljska nije uvela euro i ne misli ga uvesti, kao ni Mađarska i Češka. A upravo te zemlje prednjače kao prosperitetne države u EU-u”, rekao je Zekanović dodajući kako Poljska koja nije uvela euro ide naprijed, a Hrvatska stoji na mjestu i pogrešno misli da će prosperirati ako uvede euro.

Odgovarajući na pitanja novinara kako komentira odugovlačenje Vatikana u proglašenju kardinala Stepinca svetim, Zekanović je rekao kako “Katolička crkva ima svoja pravila i ide naprijed svojim koracima” te da je papa Franjo “svjestan značenja kardinala Stepinca za Hrvatski narod, ali i čovječanstvo”. “Uvjeren sam da ćemo uskoro svi slaviti, i u Vatikanu i Hrvatskom proglašenje kardinala Stepinca svetim”, zaključio je.

Ruža Tomašić dodala je kako Papa jako dobro zna tko je patrijarh Irinej i da on nije onakav kakvim se želim prikazati te da tkođer zna kako su svećenici Srpske pravoslavne crkve blagoslivljali tenkove koji su išli na Hrvatsku. Podsjetila je novinare kako je poslala Papi pismo s pitanjem zašto sluša samo “istinu” druge strane u raspravi o Stepinca, a ne želi čuti istinu od Židova koji govore koliko je Stepinac za njih napravio. Naglasila je najveći krimen kardinala Stepinca zbog kojeg je išao u zatvor taj što je odbio zahtjev komunističkih vlasti da odvoji hrvatsku Katoličku crkvu od Vatikana te kako papa ovakvim odugovlačenjem “još jednom sudi Stepincu”. Dodala je kako se ne mora u svemu slagati s papom Franjom te kako “svi znamo što je sve Stepinac dobroga napravio, posebno iz razgovora sa Židovima.

U nastavku konferencije Zekanović je istaknuo kako je ima “skromnu imovinu, stan od 55 kvadrata te da je “prijavio i više nego što je trebao”. Naglasio je kako saborski zastupnici imaju dobre plaće za hrvatske prilike, kako mu nije jasno kako neki njegove kolege sa zastupničkom plaćom mogu imati imovinu vrijednu milijune eura. “U Americi bi zbog tog nesrazmjera tisuće takvih iz Hrvatske bilo u zatvorima”, rekao je Zekanović i pozvao sve one koji imaju 15 tisuća kune plaće, a na imovinskoj kartici imaju 10 milijuna eura “objasne tu matematiku”. “Postoje financijske i porezne policije. Ako imate nesrazmjer imovine i prihoda stvar je jasna”, istaknuo je dodajući kako se ovdje ne radi samo o pojedincima i zastupnicima nego o tisućama ljudi zaposlenih državnim tvrtkama. “Ne bih govorio samo političarima, imamo desetak kasta, 15.000 ljudi koji su ovisni o politici i koji imaju mahom nesrazmjernu imovinu u odnosu na primanja”, zaključio je Zekanović.

Pero Kovačević dodao je kako se sve to u Hrvatskoj događa jer institucije ne rade svoj posao te kako je u pretvorbi i privatizaciji te u restrukturiranju brodogradilišta od Hrvatske pokradeno 400 milijardi kuna. “To se dogodilo zato što nemamo uređenu pravnu državu i zato što nemamo neovisno pravosuđe. Zato je više tisuća mladih otišlo iz Hrvatske i zato gubimo 18 milijuna kuna godišnje. Kada institucije budu radile pravilno, onda će se takvi slučajevi poput slučaja ministrice Žalac ili ministra Tolušića, procesuirati. Tu je odgovor na sva vaša pitanja”, rekao je Kovačević.

Naglasivši kako bi Plenković trebao odstupiti zbog velikog broja afera u svom mandatu, Zekanović je rekao kako je znakovito kako “o ‘slučaju borg’ više nitko ne govori, a radi se o 500 milijina kuna iz državnog proračuna koji su bili bez natječaja predodređeni toj ekipi”. Podsjetio je kako se Tomislav Karamarko povukao pod pritiskom javnosti jer je njegova žena radila u Ini, te da ne zna zašto se ne radi pritisak javnosti i na Plenkovića. “Kada netko podnese prijavu Povjerenstvu za odlučivanje o skuobu interesa Plenković se novinarima obrati s visoka i samo odmahne rukom, nasmiješi se i gotovo”, rekao je Zekanović pozvavši novinare da se prema Plenkoviću odnose na isti način kao prema Karamarku prije godinu dana.

Jandroković prijavio Hrvatske suvereniste etičkom povjerenstvu


Etičko povjerenstvo u izborima članova za Europski parlament iz Republike Hrvatske zaprimilo 30. travnja 2019. prigovor protiv Hrvatskih suverenista koji je podnio glavni tajnik HDZ-a i predsjednik Hrvatskoga sabora, Goran Jandroković godine zbog kršenja Izbornog etičkog kodeksa.

Etičko povjerenstvo na sjednici održanoj 06. svibnja 2019. godine izdalo je upozorenje Hrvatskim suverenistima jer su na svojim službenim Facebook mrežnim stranicama objavili post u obliku plakata s fotografijom predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića s tekstom “Istina o istanbulskoj… Rekao ti je da se ne znaš potpisati… Pokaži mu da znaš zaokružiti 6! … HRAST/HKS/HSP AS/UHD” prekršili članak 2. stavak 1. točku 6 te naložilo Suverenistima da uklone sporni sadržaj i ispričaju se.

U prigovoru glavnog tajnika HDZ-a i predsjednika Hrvatskog sabora navodi se:

“Takvom objavom ‘plakata’ uz neprimjereno i neovlašteno korištenje slike Andreja Plenkovića, insinuiranje navoda kojeg nikada nije izrekao i u tom kontekstu pozivanje na zaokruživanje broja 6 ispred liste kandidata navedenih stranaka, grubo se krše načela i temeljne vrijednosti Kodeksa kao što su istinitost, poštovanje, odgovornost, snošljivost i kultura dijaloga. Smatramo da se takvim ponašanjem sudionika u izborima nedvojbeno iznose laži i insinuacije o političkim suparnicima, vrijeđa i omalovažava političke suparnike ali i ne poštuje samo Etičko povjerenstvo koje je Izbornim etičkim kodeksom utvrdilo načela, vrijednosti i prihvatljivo ponašanje sudionika izborne promidžbe.” Etičko

Nakon upozorenja Etičkog povjerenstva Hrvatski suverenisti uklonili su prijavljenu objavu, ali su ubrzo i postavili novu objavu u kojoj odgovaraju predsjedniku Hrvatskog sabora Goranu Jandrokoviću.

“Goran Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora prijavio nas je Etičkom povjerenstvu zbog objave o njegovom šefu Andreju Plenkoviću tj. prijavio je objavu u kojoj ilustriramo odnos vladajuće stranke prema više od 400 000 Hrvatica i Hrvata koji su bili protiv Istanbulske konvencije čija je ratifikacija provedena u suradnji sa SDP-om, SDSS-om, HNS-om, GLAS-om i dijelom MOST-ovog kluba. Ovim putem vam javljamo da brisanje objava i prijave Etičkom povjerenstvu neće promijeniti promašene politike vašeg šefa koje iz dana u dan potvrđuju HDZ-ovu antihrvatske i antikršćanske namjere s kojima uništavate temelje naše Domovine.

Očekujemo prijavu i zbog ove objave…”, navodi se u novoj objavi Hrvatskih suverenista.

Predstavljena knjiga Tomislava Sunića “Homo americanus; dijete postmodernog doba”

U četvrtak, 2. svibnja 2019. godine, u prostorijama kulturno-političkog tjednika „Hrvatsko slovo“ u Zagrebu, održano je zanimljivo predstavljanje knjige Tomislava SunićaHomo americanus; dijete postmodernog doba”, koju je nedavno naklada Repressija objavila u hrvatskom prijevodu.

Uz autora, o ovoj knjizi, koja je u originalu objavljena na engleskom jeziku pod naslovom Homo americanus; Child of the Postmodern Age 2007. godine, govorio je i saborski zastupnik  general Željko Glasnović. Sunić je u svojem izlaganju govorio o svom kulturno-političkom pristupu temi amerikanizma te psihološkom i jezičnom utjecaju Amerike u Europi i modernoj Hrvatskoj.

Autor je između ostaloga istaknuo da je liberalizam sa svojom “mekanom intelektualnom represijom u Americi i Europskoj uniji, danas u praksi, puno uspješnije i bezbolnije ostvario komunistička teoretska načela (“kraj povijesti”, “multikulturno društvo”,  “diktatura  blagostanja”, “religija progresa”) nego što je to bio slučaj sa terorističko-komunističkim eksperimentom u bivšem Sovjetskom Savezu i bivšoj Jugoslaviji.

U osvrtu na poglavlje “Geneza političke korektnosti” general Glasnović ukazao je na “lošu mimikriju amerikanizma kod hrvatske vladajuće klase”.

Sunić i Glasnović ukazali su „na povijesni kompleks manje vrijednosti kod hrvatskih političkih i intelektualnih elita, njihov nedostatak nacionalnog identiteta tj. suvereniteta, kao i njihovu veliku dozu servilnosti pred međunarodnim institucijama, bilo da je riječ o nekadašnjem bespogovornom klanjanju Beču, Budimpešti, Beogradu…. a danas Bruxellesu”.

Hrvatski suverenisti u Zadru

Kandidati s liste Suverenista za Euro parlament, nositeljica liste i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić, saborski zastupnik Hrasta Hrvoje Zekanović i dopredsjednik HSP-a AS Ante Žoni Maksan, u okviru predizborne kampanje za europarlamentarne izbore u subotu, 27. travnja 2019. družili su se sa Zadranima na središnjem gradskom trgu, a obišli su i zadarsku Ribarnicu i Tržnicu gdje su porazgovarali s ribarima i OPG-ovcima.

Tijekom druženja, najaktivnija hrvatska eurozastupnica Ruža Tomašić podsjetila je Zadrane kako je tijekom svog eurozastupničkog mandata u Europskom parlamentu imala pet izvješća, od kojih će čak dva postati službeni zakoni EU-a.

Kako se o njezinom prvom izvješću o ribarstvu najviše se zna u hrvatskoj javnosti, Tomašić je Zadrane upoznala o drugom za Hrvatsku vrlo važnom izvjeću s kojim je pomogla da se Hrvatskoj odobri dodatnih 158 milijuna eura za strukturne reforme. Njezino uvojeno izvješće omogućilo je Izmjenu postojeće Uredbe i povećanje financijske omotnice sa 142 na 300 milijuna eura, što će posebno koristiti Hrvatskoj koja je jedna od aktivnijih korisnica tog programa.

Povećanje financijske omotnice jamstvo je da će Program moći poduprijeti reformska nastojanja svake države članice koja to zatraži. Posebno je to važno u kontekstu nove recesije s kojom će se naša gospodarstva u skoroj budućnosti suočiti. Prema riječima Ruže Tomašić, nema bolje pripreme za krizu od strukturnih reformi i zato članice moramo podupirati u njihovim nastojanjima da ih provedu, a tamo gdje svijest ne postoji trebamo uložiti dodatne napore.

Program potpore donosi dvostruko više sredstava za reforme državama poput Hrvatske, sredstva su osigurana bez diranja u kohezijsku politiku koja je iznimno važna slabije razvijenim državama, a uključena je lokalna i regionalna razina da bi reforme bile po mjeri ljudi, a ne birokracije.

Kandidat Ante Žoni Maksan istaknuo je kako je “ljudima dosta ne samo ove vlasti već svih dosadašnjih koje ne rade za interes naroda već svoj osobni interes”. “Zbog lošeg stanja koje vlada u zemlji mladi nam masovno iseljavaju, a to i nas zabrinjava pa smo upravo na tu problematiku i stavili naglasak – na mlade i prosperitet”, rekao je Maksan.


“Cilj nam je osmisliti način da nam mladi ostanu, tu žive, rade i zasnivaju obitelji. A to se može. Upravo EU parlament je mjesto gdje je moguće izboriti se za bespovratna sredstva iz fondova i tako omogućiti našim OPG-ovcima, obrtnicima i drugima da pokrenu poslove i da od njih žive, kaže Maksan dodajući kako je krajnje vrijeme da u Bruxelles odu domoljubi i ljudi koji će se boriti za hrvatske interese, a ne razni slugani kao što je, kako je kazao, do sada bio slučaj s tim da je kao iznimku naveo Ružu Tomašić i Biljanu Borzan.

Osim u Zadru, kandidati platforme Hrvatski suverenisti za EU parlament boravili su i u Pakoštanima te Bibinjama.

Tomašić: Hrvatska mema stručnjaka za provedbu EU projekata


Nositeljica liste Hrvatskih suverenista i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić, kandidat Suverenista i saborski zastupnik Hrasta Hrvoje Zekanović te kandidat i dopredsjednik HSP-a AS Ante Žoni Maksan održali su u Šibeniku u petak, 26. travnja 2019. konferenciju za novinare u Šibeniku na kojoj su govorili o problemu nedovoljne osposobljenosti Hrvatske za povlačenje sredstava iz europskih fondova.

Ruža Tomašić istaknula je kako se novac iz europskih fondova sporo povlači. “Hrvatska je dosad izvukla oko 21 posto novca, a uplatila “samo malo više nego što je povukla tih EU fondova”. “Nažalost, moram reći da nemamo kadar sposoban za to, a 13 i nešto milijardi eura pomoći za osposobljavanje takvog kadra nas čeka. Žao mi je što se ponašamo u stilu ‘mi smo sada članica, izvolite se brinuti za nas”, rekla je Tomašić te dodala kako velikim članicama ide u prilog to što mi ne izvučemo sredstva jer se ona tada vraćaju njima. “Nemamo dobre projekte, a neke stvari ne radimo po zakonu, pa ćemo za to plaćati kazne. Nemamo ni ljude koji su osposobljeni to raditi, iako iz fondova tehničke pomoći, u kojima je više od 13 milijardi eura, možemo izvući novac kako bismo osposobili ljude”, istaknula je Tomašić. “Novaca ima, novac je tamo, samo se mora na pravilan način izvlačiti, a to možemo samo ako osposobimo ljude za taj posao”. zaključila je Ruža Tomašić

Hrvoje Zekanović ukazao je na različite informacije koje o povlačenju sredstava u Šibeniku dolaze iz Grada Šibenika i Ministarstva regionalnog razvoja. “Često ćemo čuti da je Šibenik jedan od gradova koji najbolje povlači europska sredstva, pa tako čujemo od gradonačelnika da se radi o 200 milijuna kuna, Ministarstvo regionalnog razvoja se hvali da se radi o čak 500 milijuna. Neka se dogovore”, istaknuo je Zekanović koji se kritički osvrnuo i na nerad gradskih službi koje su mogle uštedjeti gradskom proračunu velik dio novca pravovremenim povlačenjem sredstava iz europskih fondova.

“Konkretan problem je valorizacija tvrđave sv. Ivana, koji je težak 49 milijuna kuna, a Grad Šibenik to sufinancira s osam milijuna kuna. Štoviše, zbog totalnog nerada, Grad će morati dati još 11 milijuna kuna, jer su za toliko porasli troškovi radova na samoj tvrđavi. Drugim riječima, da se javna nabava raspisala na vrijeme, Grad Šibenik bi uštedio 11 milijuna kuna što je golemi iznos za skroman gradski proračun”, naglasio je dodajući kako bi premijer Plenković i predsjednica Grabar-Kitarović, kad dođu na otvaranje palače Galbiani, trebali priupitati gradsku vlast zašto projekt nije gotov.

Zekanović je povukao i paralelu s dovršetkom projekta palače Galbiani, odnosno Interpretacijskog centra katedrale sv. Jakova. “To je projekt koji provodi Šibenska biskupija i bit će proveden u roku, čak i mjesec dana prije roka. Projekt je financijski jednako težak kao i projekt revitalizacije tvrđave sv. Ivana. Drugim riječima, kada sutra dođe premijer Plenković ili predsjednica Grabar Kitarović na otvorenje, neka upitaju gradsku upravu zašto projekt koji je potpisan tri mjeseca prije palače Galbiani nije pokrenut s mrtve točke”, pozivao je.

Promocija je jako bitna, ali treba nešto i raditi, rekao je Ante Žoni Maksan, nezadovoljan statusom malih ribara u Hrvatskoj. “Slažem se s kolegama oko svih tih fondova, i drago mi je da gospođa Ruža tu kao jedna od najuspješnijih europarlamentarki u Europi, a kamoli u Hrvatskoj koja se bori za ribarstvo, za male ribare. Svi govorimo o velikim ribarima, a nitko o malima. Zato jednostavno kroz ovu poruku na današnji dan želim samo reći glasujte za nas za Hrvatske suvereniste”, zaključio je Maksan.

Suverenisti s jasnim stavovima idu po svoja dva mandata u EU Parlamentu

Predstavnici platforme Hrvatski suverenisti koju čine stranke Hrast, Hrvatska konzervativna stranka (HKS), Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (HSP AS) i Ujedinjeni hrvatski domoljubi (UHD) održali su u subotu, u hotelu Dubrovnik tribinu na temu “Snažne vrijednosti, snažni narodi, snažna Europa”.

Predsjednik Hrasta i član Predsjedništva Europskog kršćanskog političkog pokreta ECPM-a Ladislav Ilčić u pozdravnom govoru član ECPM-a, predstavio je program i ciljeve ECPM-a koji djeluje unutar grupe Europskih konzervativaca i suverenista (ECR) u Europskom parlamentu, a čiji je član eurozastupnica i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić.

Ladislav Ilčić: Vjerujemo da će procesi iz Mađarske i Poljske doći i u Hrvatsku

“ECPM se zalaže za vrijednosti jer bez jasnog vrijednosnog opredjeljenja nema napretka. Europu vidimo s manje ingerencija, a više ingerencija trebaju imati jaki parlamenti, jake nacije. Narodi trebaju imati jak identitet, za razliku od stajališta globalista i establišmenta kojem pripadaju HDZ i SDP koji su za ujedinjene europske države. Upravo ti globalisti su hrvatskoj posljednjih godina donijele dosta problema u vidu antikršćanskih dokumenata i propisa”, rekao je Ladislav Ilčić objasnivši osam poglavlja ECPM-a koja se temelje na ljudskom dostojanstvu i u kojima je sadržano djelovanje ovog pokreta:

  1. Zaštita života koji počinje od začeća a završava prirodnom smrću. ECPM se život ne zalaže samo deklarativno kao HDZ nego to svojim djelima i dokazuje. Takvo shvaćanje odnosa prema čovjeku je nužno za bilo koji pravedan odnos u društvu. Ovo poglavlje uključuje zaštitu prava djece, roditeljsko pravo na odgoj djece, brigu o starijima, zabranu eutanazije i borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu
  2. Održiva ekonomija je ona koja u središtu nema profit nego dobrobit čovjeka. To je ekonomija koja radi za ljude i planet – cilj svake ekonomske politike ne može biti novac i profit nego dobrobit samog čovjeka. Napredak se ne može mjeriti samo rastom BDP-a nego i rastom zaposlenosti. ECPM se zalaže za slobodno tržište, ali uz odgovarajuću ulogu države, koja ima isključivo regulatornu ulogu
  3. Zaštita okoliša usko je povezano s gospodarstvom. O gospodarstvu i poljoprivredi države same odlučuju, a zaštita okoliša i mudro upravljanje prirodom proistječe iz Biblije, odnosno kada je Bog dao Adamu da obrađuje rajski vrt.
    ECPM podržava projekt EU da do 2020. godine u poljoprivredu uloži 220 milijardi eura, ali problem je što se u tom projektu robuje formalnim procesima, a manje se gleda cilj a to je zdrava hrana. U Hrvatskoj je problem što se poticaji u poljoprivredi daju prema površini, a ne po urodu.
  4. Zdravi brak i obitelj. Država treba brinuti o stvaranju uvjeta da ljudi budu sposobni za stvaranje braka i obitelji.
  5. Sloboda sigurnost i stabilnost. Danas je to pitanje usko vezano uz problem migracija. Temeljno ljudsko pravo je sloboda svakog čovjeka da se s nečim slaže ili ne slaže u smislu pluralizma. Tu su i vjerske slobode, no EU danas ima problem s islamskim zemljama i s Kinom. Što se tiče pitanja migranata, to treba raditi na terenu. Europske institucije trebaju raditi s ljudima s kojima cijene pluralizam i slobodu mišljenja. No one danas ne surađuju s ljudima u tim zemljama koji cijene te vrijednosti nego se gleda tko je za Ruse a tko za Amerikance. Države moraju same određivati politiku prema EU-u kod rješavanja problema migracija. NATO JE dovoljan za obranu. ECPM je protiv europske vojske, jer to opet ide na ruku onima koji žele centraliziranju federalnu Europsku uniju.
  6. Borba proti trgovine ljudima. U problemu prostitucije postoji i odgovornost klijenta.
  7. Reforma EU-a. Europa se treba vratiti svojim kulturnim i duhovnim korijenima koje su utemeljili Konrad Adenauer i Rober Schuman koji je rekao “ako nemamo kršćanstva, nemamo demokracije”. EU postaje sve manje demokratska, i mi ne želimo ‘više Europe’, nego bolju Europu. Manje regulativa i zakona, a više temeljnih vrijednosti.
  8. Očuvanje kršćanske kulture i baštine. Kršćani se progone unutar Europske unije. O tome treba puno govoriti. Kršćane ne progone samo u Siriji i Pakistanu. Kršćani su etiketirani od mainstream medija, ali o tome se nitko ne usuđuje govoriti. Osuđuje se priziv savjesti, što je nedopustivo.

“To je ukratko program ECPM-a i to je jedina istinita ideja. Sva europska društva će prije ili kasnije doći do toga. Gledamo procese u Poljskoj i Mađarskoj i vjerujemo da će doći i u Hrvatsku” rekao je Ilčić.

Michael Schluter: Euro je loša ekonomija u svojoj suštini

Drugi govornik bio je engleski ekonomist i savjetnik Svjetske banke, borac za neradnu nedjelju i pravednu ekonomiju Michael Schluter koji je govorio o temi “Zašto ne Euro”. Prema Ilčićevim riječima, 60 posto hrvatskih građana protivi se euru, a hrvatski establišment tvrdi da većina želi da nacionalnu valutu kuna zamijeni euro.

Schluter istaknuo je kako “kao prvo moramo razumjeti da je euro loša ekonomija u svojoj suštini jer umjesto korištenja tržišta i tečajeva, niz činovnika odlučuje o vrijednosti pojedine nacionalnih valuta”.

“Primjerice, oni odrede vrijednost kune prema euru i onda se ta vrijednost fiksira zauvijek. Nema natrag čak niti ako se nakon pet ili deset godina promijeni vrijednost hrvatskog gospodarstva, proizvodnje i potrošnje u odnosu na ranije fiksiranu vrijednost, kaže Schluter.

Schluter je upozorio da će Europska komisija tražiti da moramo imati federalnu vladu i da se članice moraju odreći suvereniteta u korist federalne vlade i eurozone. “To je veliko odricanje nacionalnog suvereniteta. To ste već učinili u Jugoslaviji, izgubili ste nacionalni suverenitet i ako se pridružite eurozoni morat ćete se ponovno odreći suvereniteta”, rekao je Schluter dodajući kako neki kažu da pravi cilj onih koji su osmislili euro nije bio sam protok roba i usluga, nego da je “pravi cilj politički”.

Kao dokaz da euro nije pojačao trgovinu među europskim zemljama Schluter je spomenuo primjer dobrih trgovinskih odnosa između Novog Zelanda i Australije, koji imaju različite valute ali bolju trgovinu nego što imaju članice eurozone. Naglasio je kako je pitanje eura više političko pitanje i pitanje koliko mi cijenimo vlastitu neovisnost. “Jednom kada se priključite eurozoni više ne možete izaći, čak i ako želite. Italija i Grčka su htjele, ali euro je osmišljen da nema puta natrag, jednom kada se priključite tamo ste zauvijek”, naglasio je Schluter istaknuvši kako je priključenje eurozoni “ogromna odluka” te da Hrvatska mora biti jako sigurna da je spremna na posljedice koje se mogu dogoditi. “Financijska korist ulaska u eurozonu se može, ali i ne mora dogoditi. Postoje prednosti, a postoji i politički rizik”, zaključio je.

Nikola Šopar: Sve što izvozite iz obitelji u društvo, vraća se u obitelj

Govoreći u okviru panela “Važnost suvereniteta za gospodarski razvoj Republike Hrvatske”, menadžer u multinacionalnoj kompaniji Nikola Šopar istaknuo je kako je danas u središtu profit, kapital i neprestani rast, a to je nemoguće. “To nam pokazuju korporacije koje se ruše na burzama, ili se same uruše iznutra”. Istaknuo je važnost vrednota u društvu. “Ekonomski vođe stvaraju neke pokrete i aktivnosti unutar firme ili društva, a na koji način rade ovisi o tome s čime su motivirani i koji im je poriv pri donošenju odluka. Isto je i kod menadžera i kod političara. Te vrijednosti stvaraju se tijekom života, i tu je jasna povezanost između obitelji i odluka koje se donose na višim razinama. Sve što izvozite iz obitelji u društvo, vraća se u obitelj”, rekao je Šopar dodajući kako je problem suvremene zapadne ekonomije što je “više fokusirana na uništavanje protivnika nego na suradnju”.

Jure Vujić: U EU se događa postupna desuverenizacija na području monetarne i gospodarske politike

Politolog i pravnik i kandidat na listi Hrvatskih suverenista Jure Vujić istaknuo je kako politički suverenitet ne možete imati ako nemate sve pretpostavke suverene unutarnje politike. Naglasio je da je pitanje ulaska u eurozonu pitanje izbora između suverenističke politike i neokolonijalizma koji zagovara zadržavanje jedne fikcije, jednog umjetnog tečaja valute. Nameće nam se trend neoliberalne ekonomije prema kojem ekonomija mora upravljati svim živim zajednicama u svijetu. A ekonomija je samo dio šireg spektra ljudskih odnosa, od obitelji, kao baze, do države.

Odgovarajući na pitanje hoće li suverenisti u Hrvatskoj pobijediti na predstojećim izborima Vujić je rekao kako to ovisi o tome koliko su građani svjesni aktualnih problema. Smatra da građane treba osvještavati da je nacionalna ekonomija zajednička skrb za postizanje javnoga dobra. Upozorio je da EU provodi uniformističku gospodarsku politiku od summita EU-a u Nici 2008. gdje je predstavljena jedna od novih paradigma socijalne politike koja se primjenjuje na sve članice, tzv. fleksi sigurnost, odnosno pokušaj uspostave ravnoteže između sve fleksibilnije radne snage.

“Poslodavcima je dana mogućnost otkazivanja radnog mjesta i osiguravanja sve više sigurnosti na tržištu rada, a to znači da radnici gube sigurnost rada u vidu neprestane edukacije. Do 68 godine će ih slati na usavršavanje da bi bili kompetitivniji pa je ta radna sigurnost zapravo negacija temeljnog prava rada”, rekao je Vujić. Drugi važan aspekt je što se u EU događa nedemokratski netotalitarni pristup donošenja ekonomskih odluka koje se događaju zakulisno, a to je lobiranje. Naime, više tisuća lobija najvećih multinacionalnih kompanija koje žustro lobiraju za korporativne interese ne mare za parametre politike i gospodarstva imaju slobodan pristup odborima u Europskom parlamentu”, upozorio je Vujić koji je upozorio da je EU 2012 donijela paket mjera Euro + kojima će imati pravo nametati na području socijalne politike rada uniformističke mjere koje pogoduju poslodavcima i kojima se na radnike gleda kao na običnu potrošnu robu”, rekao je Vujić dodajući kako se u EU događa postupna desuverenizacija na području monetarne i gospodarske politike.

Draženko Kožul: Ljudi odlaze iz Hrvatske jer traže sigurnost i zaštitu

Govoreći o razlikama u poduzetništvu u Austriji i Hrvatskoj poduzetnik Draženko Kožul rekao je kako uzroci problema poduzetništva u Hrvatskoj leže u nasljeđu iz bivšeg sistema gdje u kojem je radničko samoupravljanje na privatni sektor gledalo kao na neprijatelja države. “Prelaskom na novo uređenje, stare navike su ostale, ostale su stare strukture i ljudi na pozicijama”, istaknuo je Kožul. Naglasio je da je rješenje u tome da “država treba prihvatiti privatni sektor kao partnera, a ne kao neprijatelja” navodeći kao primjer inspekcije kojima nije cilj da pomognu poduzetniku nego kažnjavanje. Kao drugi problem naveo je nedostatak radne snage. “Mediji vole naglasiti da su Hrvati pohrlili van za boljim životom, iako kvaliteta života nije manja nego u Austriji i Njemačkoj. Ljudi su otišli tražiti zaštitu i sigurnost koju nisu imali u Hrvatskoj. Možemo se naviknuti na sve, ali na nepravdu nikada, tako je ugrađeno u ljudskim postavkama, treba mijenjati politiku, i treba nam suverenistička politika i vlada koja je prilagođena poduzetničkim interesima”, zaključio je Kožul.

Pero Kovačević: Samo suverenisti mogu vratiti red u Hrvatsku

Bivši saborski zastupnik i kandidat na listi Hrvatskih suverenista za europarlamentarne izbore Pero Kovačević naglasio je da država mora napraviti pravni okvir kojim će zadržati mlade i pametne u Hrvatskoj. “Moramo krenuti od samoga početka jer nemamo uređenu državu, ni pravni sustav, ni institucije prane države. Moramo stvoriti zakonodavni okvir i ponovno osvijestiti važnost rada, radne etike, plaća i zaštitu radnika. Pred nama je ogroman posao, to znači da je bitan pravni okvir koji mora biti u interesu hrvatskih poduzetnika, ali ne smije se zaboraviti hrvatskog radnika”, rekao je Kovačević naglasivši kako nam to neće raditi Borg grupa nego najsposobniji ljudi iz područja gospodarstva i prava.

Hrvatska je opterećena aferama poput Agrokora i Uljanika zato što institucije pravne države ne funkcioniraju nego su alat u rukama interesnih skupina i lobija. Kada se ustroje institucije onda su pravila jasna, inspekcije će pomoći, a ne kažnjavati”.

Naglasio je kako ništa nismo naučili iz afera, od pretvorbe i privatizacije, predstečajnih nagodbi. Ogroman novac poreznih obveznika je potrošen za vrijeme vlada Jadranke Kosor, Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića. U uređenim državama znalo bi se gdje je nestalo 36 milijardi kuna upucanih u brodogradnju. To je najveći problem, a to ne može nitko napraviti nitko osim suverenista i zato nije čudno što nas napadaju od ‘sive sove’ , ili komunističko-liberalne snage. Tražimo uređenu pravnu državu samo. Bitno je napraviti zakonodavni okvir na suverenističkim osnovama, institucije pravne države i provesti političku lustraciju”, zaključio je Kovačević.

Ruža Tomašić: Zašto naše svećenstvo ne reagira na progon kršćana?

Eurozastupnica i nositeljica kandidacijske liste HRAST-HKS-HSP AS-UHD, Ruža Tomašić govoreći u okviru panela “Utjecaj migracija na vrijednosni sustav naroda Europe”

Govoreći u okviru panela “Utjecaj migracija na vrijednosni sustav naroda Europe” eurozastupnica i nositeljica kandidacijske liste HRAST-HKS-HSP AS-UHD Ruža Tomašić rekla je kako je migrantska kriza koja potresa Europu posljedica planske politike Europske unije koja u izvješću iz 2012. navodi kako se Europa suočava s demografskim izazovima i problemom nedostatne radne snage. “Ako nema migracija, stanovništvo EU-a će se smanjiti i održivi rast bit će ugrožen. Od toga sve potječe”, rekla je Ruža Tomašić.

Spomenula je još jedan sporni dokument EU-a. Riječ je o Dublinskom sporazumu koji navodi da se svi migranti moraju registrirati u zemljama u koje su ušli. “Ali kada ti migranti dođu u Njemačku ili Francusku, tamo među njima izaberu visokoobrazovane, a sve ostale žele vratiti u zemlje u kojima su registrirani. Naravno da to ostale članice nisu htjele prihvatiti pa je Angela Merkel nametnula kvote”, rekla je Tomašić.

“Da u Europskoj uniji misle ozbiljno riješiti problem ilegalnim migranata onda bi tražili rješenje na izvoru problema i stvoriti neku zonu gdje bi migranti boravili dok se provjerava jesu li ispunili uvjete za ulazak u EU. Ali sve je to planirano, a mi ne razumijemo ili se pravimo da ne razumijemo”, zaključila je Tomašić.

Tomašić je istaknula kako je “problem što Hrvatska nema svog Viktora Orbana koji će reći ‘Ovo je Hrvatska u kojoj živi 94 posto kršćana'”. Dodala je da ako je Hrvatska mora prihvaćati migrante, onda treba primati kršćane koji su najprogonjenija skupina na istoku. “Svaki dan dobivamo pisma zašto ne reagiramo u njihovu zaštitu. Ali zašto naše svećenstvo ne reagira. Čega se boje?”, upitala je Ruža Tomašić. Na pitanje što nam je činiti Ruža Tomašić rekla je kako najprije treba raditi na izmjeni aktualne vlade. “Moramo čekati izbore, nadam se da ćemo na sljedećim izborima reći no pasaran onima koji ne štite interese hrvatskog naroda, nego štite interese Bruxellesa”. “Morate braniti svoj narod, i imati svoje mišljenje, a ne ići po mišljenje u Bruxelles”, zaključila je Tomašić.

Hrvoje Zekanović: Europa se potpuno odrekla kršćanstva

Saborski zastupnik i 12. na listi Hrvatskih suverenista Hrvoje Zekanović naglasio je da “Europi prijeti neviđena katastrofa”. Europa se mijenja na jedan način kako nitko nije mogao očekivati, demografski, iznutra i izvana. Iznutra sekularizacijom društva, a izvana migracijama koje se događaju svakodnevno. I to je ono što mediji ignoriraju”, rekao je Zekanović.

Istaknuo je kako je Europa nastala na kršćanskim vrijednostima, ali se potpuno odrekla kršćanstva. “Zaboravila je tko je i što je i kamo ide”. Istaknuo je kako se migranti koji dolaze uz Bliskog istoka i Afrike ne integriraju nego getoiziraju te da danas imamo “islamizaciju europskih društava” gdje se događa da muslimanska stranka traži zabranu kićenja jelki na gradskom trgu. Podsjetio je kako je i Louise Arbour priznala da se Marakeški sporazumu provodi zato što zapadnoj ekonomiji treba radna snaga. Kad su iscrpili europski bazen okreću se Africi i Bliskom istoku, njih nije briga kako će Europa izgledati, samo profit”, rekao je Zekanović dodajući kako “tim ljudima treba pomoći, ali na ishodištu, da njihove zemlje budu uređenije, tek onda ćemo imati prestanak velike prijetnje za europsku kulturu i civilizaciju”.
“Kršćani su bez obzira na sliku koja se stvara u medijima, marginalizirani. Dobiješ stigmu da smo katolibani. Danas nije moderno biti kršćanin”, rekao je Zekanović. Govoreći o problemima s migrantima u Europi spomenuo je primjer Stockholma u kojemu danas postoji tzv. no go zona u koju ni vatrogasci ni policija ne idu bez dugih cijevi.

Bernardica Juretić Rožman: Sotonizam nam nameću kao nešto normalno

Bernardica Juretić Rožman upozorila je na otvoreni sotonizam i problem nedostatka vrijednosti i iskrivljene vrijednosti u Europi navodeći slučaj nedavnog otvaranja tunela St. Gotar u Švicarskoj kojem su nazočili svjetski velikodostojnici u obredu koji je bio sotonski, ali u koreografiji koja je prihvatljiva. “Sve se to radi svjesno i namjerno”. Spomenula je i nedavno postavljanje kipa bafometu u New Yorku koji se prodaje i kao Barbi lutka. I to nam se nameće kao normalno”, rekla je Juretić Rožman. “Pokušavaju nam nametnuti određene vrijednosti – žele da izgubimo osjećaj nacionalne pripadnosti. Gospa je u Fatimi rekla da će se u 21. stoljeću borba između Boga i sotone voditi za obitelj. Nije slučajno što su migranti određene nacionalnosti”, naglasila je spomenuvši također problem progona kršćana u Siriji i Kini koji jako pate zbog svoje vjere, ali koji su usprkos tome veliki vjernici. “Vjerujem da će nas Bog poštedjeti zbog vjere i patnje tih ljudi. Živimo u teškim smo vremenima i trebamo stati u obranu naših vrijednosti. Treba svakome pomoći, ali trebamo znati braniti svoje vrijednosti. Teba omogućiti ljudima da žive tamo gdje jesu”, zaključila je Bernardica Juretić Rožman.

Željko Sačić: Što više eurozastupnika uz Ružu i Plenković to neće preživjeti

General i koordinator GI Hrvatski bedem Željko Sačić također se osvrnuo na medijsko praćenje suverenista. “Mediji i vlada sve nas koji promišljaju štetne učinke migracija kvalificira fašistima i ksenofobima mislim da dijelim mišljenje svih nas, a Mi Hrvati se jako ponosimo što među nama dugo godina žive naši dragi sumještani i suvremenici islamske vjeroispovijesti koji su se žrtvovali za Domovinu. Njihov čelnik Aziz Hasanović čini velike napore i istinu širi kako su Hrvati tolerantni ljudi i da Hrvatska ima model suživota muslimana i kršćana za cijelu Europu. Ali, nećemo dopustiti da nas ugrožavaju globalisti i ljudi koji su ovdje došli i koji nemaju motive da unaprjeđuju hrvatsko društvo nego zapravo zloupotrebljavaju tradicionalnu hrvatsku dobrodošlicu i empatiju. Mi ćemo biti takvi i dalje, ali Hrvatska vlada mora brinuti o sigurnosti takve Hrvatske, a ona danas ne brine o tome”, naglasio je Sačić.

Govoreći o politici aktualne Vlade Sačić je rekao da kada suverenisti kritiziraju ilegalne migracije, onda kritiziraju pasivnost hrvatske države. “Danas je to evidenta degradacija političkog sustava Republike Hrvatske. Hrvatska ima policiju i represivni sustav, ali ministar Božinović to ne primjenjuje. On štoviše zabranjuje primjenu pozitivnog zakonodavstva i veže ruke policiji. S druge strane uveo je da posao državnih institucija oko migranata vode udruge civilnog društva koje dokazano ugrožavaju sigurnost Hrvatske jer migrantima pomažu na razne načine, daju im novac, kartice, pokazuju rute. To nije slučajno”, tvrdi general Sačić.

Rekao je kako ministar Božinović govori da je sve pod kontrolom, ali Hrvatska je svakodnevno prekrivena s tisućama ljudi koji ne mogu dalje iz Hrvatske zbog žice na granici sa Slovenijom i Mađarskom. To su naši izdajnici, ali čudim se ministru Krstičeviću. Što on radi? Što Hrvatska vojska radi. Zašto ne provodi svoje ustavne obveze”, istaknuo je Sačić dodajući kako bi Krstičević na svoju inicijativu trebao postaviti vojsku na granicu i zaštititi hrvatski narod. Sačić je također upozorio kako je u Grčkoj i Makedoniji oko 35 tisuća migranata. Ne znamo još gdje dolaze i gdje će dolaziti, ali kad uđu u Sloveniju, jer u Mađarsku ne mogu, oni ih vrate, kao i Talijan. Kad ih policija registrira, oni po ‘Marakešu’ moraju ostati u Hrvatskoj. Zato Božinović traži naselja i šatore po Hrvatskoj jer ne znaju kud će s njima, a kada dođu moraju dobiti 2900 kuna pomoći”, zaključio je Sačić. Prema njegovim riječima rješenje za sve ove probleme je nadohvat ruke. “Najprije Europski parlament, a onda Sabor. U Europskom parlamentu možemo ići na te sotoniste i globaliste. Što više zastupnika uz Ružu, to će biti jači udarac globalistima i to Plenković neće moći preživjeti. Ako odredimo to kako treba, bit će više naših, a manje njihovih. To je rješenje”, rekao je general Sačić.

U zaključnoj riječi Bernardica Juretić Rožman rekla je kako je ovo prekretnica za čovječanstvo. “Kršćani su bili napadani u povijesti, ali su opstali i opstat će jer Sotona nema zadnju”, naglasila je.

Ruža Tomašić predala listu Hrvatskih suverenista

Hrvatski suverenisti u ponedjeljak, 8. travnja 2019., predali su Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) kandidacijsku listu za predstojeće europarlamentarne izbore.

“Imamo najbolju listu, ako pogledate imena, ako pogledate što su ti ljudi radili. Idemo raditi, pokazati ljudima da imaju za koga glasovati”, rekla je , nositeljica liste Hrvatskih suverenista Ruža Tomašić nakon predaje kandidacijske liste i pozvala birače da izađu na izbore.

Hrvatski suverenisti okupljaju stranke Hrast, Hrvatsku konzervativnu stranku, HSP-AS, Ujedinjene hrvatske domoljube, a kandidati na listi su:

1.Ruža Tomašić

2. Ladislav Ilčić

3. Ante Žoni Maksan

4. Željko Sačić

5. Pero Kovačević

6. Bernardica Juretić Rožman

7. Jure Vujić

8. Kristina Gogić

9. Tomislav Sunić

10. Ivana Pavić

11. Predrag Mišić – Peđa

12. Hrvoje Zekanović

Na pitanje novinara po čemu se lista Hrvatskih suverenista razlikuje od ostalih lista, Ruža Tomašić rekla je kako uvijek govori “gledajte što političari rade, nemojte slušati što govore”.

“Ako pogledate što smo napravili u svojim životima, privatnim i poslovnim, vidjet ćete da smo najbolja lista, sve što govorimo to radimo i iza toga stojimo”, izjavila je Tomašić.

Odgovarajući na pitanje po čemu se Suverenisti razlikuju od stranke Neovisni za Hrvatsku Tomašić je rekla kako se “ovdje ne radi o izborima za Hrvatski sabor, gdje oni jesu zastupnici, nego o izborima za Europski parlament gdje sam ja zastupnica i gdje sam svojim radom pokazala kako se bori za hrvatske nacionalne interese. Oni nisu tamo bili, ja jesam, to je razlika”, naglasila je Tomašić.

Ne boji se, kaže, da će se zajedničko biračko tijelo Suverenista i Neovisnih za Hrvatsku rascjepkati. Nada se da će građani, koji su do sada ostali doma, držeći da nemaju za koga glasovati, ovoga puta izaći na birališta i da će Suverenisti dobiti puno više glasova, jer je riječ o sinergiji, skupini stranaka”, rekla je Ruža Tomašić dodajući kako su se Suverenisti “konačno konsolidirali”. “Idemo zajedno na izbore, to je ono što su birači tražili i sada imaju koga birati”, rekla je Tomašić.

Hrvatski suverenisti predstavili kandidate i program za europarlamentarne izbore

Čelnici platforme Hrvatski suverenisti predstavila je u nedjelju u hotelu Dubrovnik listu kandidata i svoj program za predstojeće izbore za Europski parlament na koje izlaze pod sloganom “Zajedništvo nema alternative”.

Na listi se nalaze kandidati iz članica platforme Hrvatski suverenisti Hrast – pokret za uspješnu Hrvatsku, Hrvatska konzervativna stranka (HKS), HSP AS, Ujedinjena hrvatska desnica (UHD), građanskih inicijativa Istina o istanbulskoj, Hrvatski bedem, udruga udovica poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata te niz istaknutih pojedinaca iz hrvatskog javnog i političkog života.

Nositeljica liste je hrvatska europarlamentarka i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić, predsjednik Hrast-a i udruge Grozd Ladislav Ilčić, bivši zapovjednik interventne postrojbe 112 brigade pukovnik Ante Žoni Maksan, koordinator građanske inicijative Hrvatski bedem general Željko Sačić, bivši saborski zastupnik i pravnik  ekspert haaškog suda Pero Kovačević, bivša ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić-Rožman, pravnik esejist, povratnik iz iseljeništva, geopolitičar i geostrateg Jure Vujić, magistrica prava i međunarodna stručnjakinja za ljudska prava Kristina Gogić, bivši diplomat, prevoditelj, promotor hrvatskog pitanja u inozemstvu Tomislav Sunić, doktorica znanosti i patologinja, tajnica paraolimpijske odbojkaške federacije Ivana Pavić,  vukovarski branitelj i bivši zatočenik srbijanskih logora te promicatelj istine o Domovinskom ratu Predrag Mišić Peđa i saborski zastupnik Hrast-a Hrvoje Zekanović.

Nositeljica liste Hrvatskih suverenista i najaktivnija hrvatska europarlamentarka Ruža Tomašić istaknula je kako je “Hrvatska građena na kršćanstvu te da su Hrvatski suverenisti utemeljeni na bogoljublju, domoljublju i čovjekoljublju i to žive rječju i djelima”. Poručila je biračima da ne slušaju što političari govore, nego da gledaju što rade”. Istaknula je kako vjeruje da će Hrvatski suverenisti na izborima osvojiti dva mandata jer je ljudima puna kapa nesposobnih političara i nepotizma. “Ovo će biti lista promjene s kojom počinje promjena za bolju i pravedniju Hrvatsku”, naglasila je Tomašić.

Hrvatski suverenisti predstavili su svoj program koji ima pet glavnih točaka. Beskompromisno će blokirati ulazak Srbije u Europsku uniju “sve dok Srbija ne Isplati ratnu odštetu za srbočetničku agresiju na Republiku Hrvatsku i ne prizna tu istu agresiju dok ne odgovore kakva je sudbina snašla sve nestale tijekom Domovinskog rata i dok ne ukinu samoprozvanu srpsku univerzalnu jurisdikciju za procesuiranje ratnih zločina”. Hrvatski suverenisti borit će se za očuvanje tradicionalnih hrvatskih vrijednosti i kulture koji su utkani u hrvatsku državotvornost te “neće posustati ispred globalističkih težnji da se uništi temelj hrvatskog društva, obitelj”, istaknuto je na konferenciji za medije.

Treća točka programa je borba Europu kao zajednicu suverenih država članica i borba “protiv centralističke, federalne, birokratske i nadnacionalne Europske unije koju zagovaraju Plenkovićevi i Vučićevi pučani sa svojim koalicijskim partnerima socijalistima”.

Cilj hrvatskih suverenista je očuvanje tradicionalnih hrvatskih vrijednosti i kulture koji su utkani u hrvatsku državnotvornost. “Instituciju obitelji branit ćemo svim sredstvima u Europskom parlamentu kao što smo branili kršćanske vrijednosti kada smo se prije godinu dana suprotstavili uvođenju Istanbulske konvencije i onima koji su i danas na vlasti jasno i nedvosmisleno rekli da nam je dosta njihovih politika koje uništavaju obitelji, što kroz svjetonazorska pitanja, što kroz ekonomske promašene politike zbog kojih hrvatska mladež danas luta bespućima inozemstva”, rečeno je na predstavljanju kandidata s liste Hrvatskih suverenista.

Hrvatski suverenisti  protive se ulasku Hrvatske u eurozonu u ovom trenutku. Drže da  je prije toga potrebno  smanjiti javni dug, odnosno smanjiti državne rashode i jasno definirati monetarnu i fiskalnu politiku “koja će za cilj imati napredak hrvatskog poduzetnika, a ne državne birokracije i razno raznih agencija i državnih firmi kojima se koriste kako bi se zapošljavali podobni, a ne sposobni”.

Peta točka programa odnosi se na migrantsku krizu. Hrvatski suverenisti “su se borili i dalje će se boriti za Hrvatsku koja će moći kontrolirati svoje granice i koja će moći odlučivati tko i pod kojim uvjetima može ući u  Republiku Hrvatsku. “Nakon nasilne provedbe Istanbulske konvencije protivno volji hrvatskog naroda, vlada je usvojila i Marakeški sporazum koji pokušava izbrisati jasno definiranu razliku između emigracije i imigracije. Isto tako brišu se i jasne razlike između legalne i ilegalne imigracije kako bi se zadovoljile potrebe određenih europskih lidera koji imaju veliku potražnju za jeftinom radnom snagom”, istaknuto je na konferenciji za medije.

Hrvatski suverenisti su pokrenuti kao platforma koja je proizašla iz želje naroda za zajedništvom svih suverenističkih, domoljubnih i kršćanskih snaga u želji da se ostvari boljitak za one koji se ne prepoznaju u globalističkim, nehrvatskim i nekršćanskim politikama koje nam nameću samoprozvane vođe Europske unije i Hrvatske, istaknuto je na predstavljanju Hrvatskih suverenista.

Tomašić pisala Hahnu zbog izjave o Srbiji i proširenju EU: Je li “efikasnost” EU važnija od poštivanja hrvatskog suvereniteta?

Ruža Tomašić

Europarlamentarna zastupnica i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke (HKS) Ruža Tomašić 3. travnja u službenu proceduru Europskog parlamenta uputila je pitanje za pisani odgovor Europskoj komisiji povodom nedavne izjave povjerenika Johannesa Hahna kako se zalaže za ukidanje jednoglasnosti vezano uz odlučivanje o većini pitanja koja se tiču proširenja, konkretno pristupanja Srbije u Europsku uniju.

Hahn je istaknuo kako od otprilike 300 odluka koje se vezano uz proširenje trebaju donijeti jednoglasno, 298 ih se po njegovom mišljenju treba donijeti kvalificiranom većinom.

“Budući da su Republika Hrvatska i ostale države koje su punopravne članice Unije postale prije nje sve uvjete za članstvo u Uniji morale ispuniti u potpunosti, uključujući i navedenih 300 jednoglasnih odluka, ne misli li povjerenik Hahn da bi ovakav gotovo isključivi prelazak na glasovanje kvalificiranom većinom bio diskriminatoran prema državama koje su uvjete za članstvo ispunile detaljno i beskompromisno?”, upitala je Tomašić.

“Hrvatska nažalost i dalje ima mnogobrojna važna otvorena pitanja sa Srbijom koja se na bilateralni način nisu mogla riješiti u posljednjih nekoliko desetljeća iz razloga što Srbija uporno odbija s Hrvatskom voditi bilo kakve razgovore o Domovinskom ratu te je na tom tragu Komisiju upitala ne misli li da će ovakvim prijedlogom Republici Hrvatskoj umnogome biti oduzeta mogućnost rješavanja ovih važnih pitanja”, istaknula je Ruža Tomašić tražeći od Hahna da odgovori na sljedeće pitanje:

“Smatra li Komisija da je u tom smislu efikasnost važnija od nediskriminacije i poštivanja suvereniteta individualnih država članica Unije?”