Ruža Tomašić uvjerljivo najaktivnija hrvatska eurozastupnica

Ruža Tomašić

Europarlamentarna zastupnica i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić uvjerljivo je najaktivnija zastupnica iz Republike Hrvatske u Europskom parlamentu (EP) u sazivu od 2014. do 2019. godine.

Prema posljednjoj, ažuriranoj službenoj ranking listi zastupnika u Europskom parlamentu zastupnica Tomašić 70. je najaktivnija zastupnica od ukupno 751 zastupnika, odnosno nalazi se među devet posto najaktivnijih zastupnika. U navedenom razdoblju Tomašić je imala pet izvješća u svojstvu glavne izvjestiteljice EP-a, 32 izvješća u ulozi izvjestiteljice u sjeni, 27 izvješća za mišljenja, 641 podnesen amandman, 329 supotpisanih rezolucija, 1089 govora na plenarnim sjednicama i 153 pitanja za pisani odgovor Europskoj komisiji.

Podsjetimo, Ruža Tomašić dobila je 107 206 preferencijalnih glasova na izborima za Europski parlament 2014. godine i tijekom svog mandata beskompromisno se borila za hrvatske nacionalne interese kroz rad u Odboru za ribarstvo (PECH) i Odboru za regionalni razvoj (REGI).

U siječnju 2018. Europski parlament usvojio je Uredbu o tehničkim mjerama, a u sklopu nje i amandman Ruže Tomašić kojim je obrisan članak Mediteranske uredbe koji je onemogućavao korištenje okružujućih mreža plivarica na dubinama manjim od 70 posto njihove visine. Koliko je važna ova Uredba za hrvatske ribare govori činjenica da ribolov okružujućim mrežama plivaricama čini 89 posto našeg ribarskog ulova, a odvija se u priobalnim područjima u kojima dubine zbog promjenjive konfiguracije tla značajno variraju, što ovaj amandman čini apsolutno prioritetnim pitanjem za Republiku Hrvatsku.

U rujnu 2018. Europski parlament je na plenarnoj sjednici usvojio izvješće Ruže Tomašić o Programu potpore strukturnim reformama. Izmjenom postojeće uredbe osigurano je povećanje financijske omotnice za 158 milijuna eura bez zadiranja u kohezijsku politiku kojom se smanjuju razlike u razvijenosti među državama članicama EU-a. Republika Hrvatska posebno je profitirala ovom izmjenom, budući da je jedna od aktivnijih korisnica Programa.

Zahvaljujući srušenim drastičnim kvotama od 40-50 posto predloženima od strane Europske komisije u zakonodavnoj uredbi o Višegodišnjem planu za malu plavu ribu u Jadranu, za koju je Tomašić imenovana glavnom izvjestiteljicom Europskog parlamenta, u studenome 2018. spašeno je 10 000 radnih mjesta u ribarskom sektoru Republike Hrvatske.

Od ostalih aktivnosti Ruže Tomašić u Europskom parlamentu važna je njezina borba u ulozi članice Delegacije za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom protiv kulturne i političke diskriminacije Hrvata u Bosni i Hercegovini, zalaganje za ustavne promjene Daytona kako bi se onemogućilo preglasavanje hrvatskog naroda u parlamentarnim tijelima Bosne i Hercegovine te kako bi se omogućila stvarna, a ne samo puka deklarativna jednakopravnost Hrvata u BiH.

Od ostalih tema Tomašić zapaženi su bili njezini stavovi o migracijskoj politici u Europskom parlamentu. Stav Ruže Tomašić u ovom pitanju od prvog dana bio je jasan – migracijska politika Europske unije i Republike Hrvatske treba se temeljiti na principu strogoće u razlučivanju klasičnih azilanata, koji vjeruju u europske vrijednosti slobode i demokracije te kojima je upravo zbog zalaganja za te vrijednosti život u matičnoj državi postao nemoguć od ekonomskih migranata te od izbjeglica. Procedura i kriteriji za ove tri skupine ne mogu biti isti jer su njihove potrebe različite. Dosadašnji je sustav omogućavao masovne prijevare i to je problem koji je potrebno hitno adresirati.

U brojnim istupima u Europskom parlamentu Tomašić se protivila Marakeškoj deklaraciji zalažući se da se žene i djecu iz ratom zahvaćenih područja treba privremeno zbrinuti, po mogućnosti u sigurnim zonama na Bliskom istoku kako bi se po završetku sukoba lakše vratili svojim domovima, a muškarcima pomoći da se bore protiv zla koje predstavlja Islamska država. Globalni je okvir za sigurne migracije potreban, ali ne smije ni na koji način onemogućavati države u odlučivanju koga će primiti u svoju državu.

U Europskom parlamentu Tomašić je više puta govorila protiv usvajanja Istanbulske konvencije i pokušaju da se njezinu ratifikaciju nametne svim državama članicama. U rujnu 2017. glasovala je protiv Istanbulske konvencije jer smatra da ugrožava suverenitet država nametanjem rodne ideologije koja rod odvaja od spola proglašavajući ga društveno uvjetovanim konstruktom, sve pod krinkom borbe protiv nasilja nad ženama.

U pitanjima sa zahtjevom za pisanim odgovorom Europske komisije Tomašić je često Komisiju upozoravala na činjenicu da su mnogobrojni zločini i zločinci iz Domovinskog rata još uvijek nekažnjeni. Prvenstveno se referirala na ratni zločin Ovčare, ali i ostale zločine čiji krivci još uvijek nisu izvedeni pred lice pravde, a žrtve i njihove obitelji još uvijek nisu dobile zasluženu pravdu koja bi im omogućila miran i dostojanstven počinak.

Tomašić je jedina zastupnica iz Republike Hrvatske koja se pridružila Single Seat inicijativi koja se zalaže da se zbog ogromnih troškova procijenjenih na 180 milijuna eura godišnje ukine zasjedanje Europskog parlamenta u Strasbourgu te da se sve sjednice održavaju u Bruxellesu jer bi na taj način sjednice bile puno efikasnije, uz ogromne uštede novca poreznih obveznika.

Hrvatska u začaranom krugu nesposobnosti i masovnog iseljavanja

Ruža Tomašić

Predstavnici kandidatske liste Hrvatskih suverenista za europarlamentarne izbore, dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić, zastupnik Hrasta u Hrvatskom saboru Hrvoje Zekanović i neovisni kandidat s liste Pero Kovačević održali su u srijedu, 8. svibnja 2019., u Hrvatskom saboru konferenciju za medije o problemima neučinkovitosti Hrvatske u povlačenju sredstava iz Europskih fondova i masovnog iseljavanja iz Hrvatske.

Pero Kovačević istaknuo je kako Hrvatska zbog “začaranog kruga neučinkovitog povlačenja sredstava iz Europskih fondova i iseljavanja iz Hrvatske bilježi “katastrofalne gubitke”, o čemu govore ekonomski pokazatelji. “Da smo bili uspješniji u povlačenju novca iz fondova EU-a i da su mladi ostali u Hrvatskoj, u hrvatski proračun uplaćivalo bi se milijardu i pol kuna mjesečno ili 18 milijardi kuna godišnje”, naglasio je Kovačević dodajući kako je Europska unija, zahvaljujući hrvatskoj europarlamentarki Ruži Tomašić Hrvatskoj produljila rok za povlačenje sredstava za tri godine.

Naglasio je kako je Hrvatska pretposljednja članica EU-a po učinkovitosti povlačenja tih sredstava te kako je Hrvatska na raspolaganju imala 10 milijardi i 700 milijuna eura. Ruža Tomašić uspjela je u Europskom parlamentu ishoditi da se Hrvatskoj odobri još dodatnih 157 milijuna eura za Program potpore strukturnim reformama, no kako niti to neće pomoći ako Hrvatska ne bude imala sposobne ljude koji će ta sredstva znati povući.

Eurozastupnica Tomašić rekla je kako je Hrvatska od raspoloživih sredstava do sada uspjela povući nešto više od dvije milijarde eura, odnosno 21 posto. “Vlada se hvali, ali ona govori samo o ugovorenim sredstvima, a ne o sredstvima isplaćenima krajnjim korisnicima”, naglasila je Tomašić dodajući kako se to događa zato što na povlačenju sredstava “rade samo podobni, a ne sposobni ljudi”.

Upozorila je kako se to vidi i na slučaju ljudi koje Vlada šalje u Bruxelles uoči predsjedanja Hrvatske Europskim vijećem početkom sljedeće godine, a kao primjer kako to izgleda kada se u Bruxellesu šalju podobni spomenula je primjer aktualnog predsjedatelja Rumunjsku čije je predsjedanje nazvala “katastrofalnim”. “Ne bih htjela da se to Hrvatskoj dogodi”, rekla je Ruža Tomašić i pozvala novinare da pitaju Vladu “koga to šalju u Bruxelles”.
Dodala je i kako se prema finalnom izvješću o radu eurozastupnika, nalazi među devet posto najaktivnijih zastupnika u Europskom parlamentu. Govoreći o problemu iseljavanja iz Hrvatske Hrvoje Zekanović naveo je kao je Hrvatska prema popisu stanovnika iz 1991. imala četiri milijuna i 784 tisuće stanovnika, a 2011. pola milijuna manje. “Vlada danas krije statističke podatke, ali svi znamo da je Hrvatska, što prirodnom smrću, što zbog egzodusa, samo u posljednjih godinu dana ostala bez 300 000 ljudi te danas broji manje od četiri milijuna stanovnika”.

Kao dodatni problem naglasio je taj da Hrvatsku napušta visokokvalificirana radna snaga, s čime bespovratno gubi milijarde eura. “Poljska je povukla 150 milijardi eura, a Hrvatska tek nešto više od dvije milijarde. Poljska nije uvela euro i ne misli ga uvesti, kao ni Mađarska i Češka. A upravo te zemlje prednjače kao prosperitetne države u EU-u”, rekao je Zekanović dodajući kako Poljska koja nije uvela euro ide naprijed, a Hrvatska stoji na mjestu i pogrešno misli da će prosperirati ako uvede euro.

Odgovarajući na pitanja novinara kako komentira odugovlačenje Vatikana u proglašenju kardinala Stepinca svetim, Zekanović je rekao kako “Katolička crkva ima svoja pravila i ide naprijed svojim koracima” te da je papa Franjo “svjestan značenja kardinala Stepinca za Hrvatski narod, ali i čovječanstvo”. “Uvjeren sam da ćemo uskoro svi slaviti, i u Vatikanu i Hrvatskom proglašenje kardinala Stepinca svetim”, zaključio je.

Ruža Tomašić dodala je kako Papa jako dobro zna tko je patrijarh Irinej i da on nije onakav kakvim se želim prikazati te da tkođer zna kako su svećenici Srpske pravoslavne crkve blagoslivljali tenkove koji su išli na Hrvatsku. Podsjetila je novinare kako je poslala Papi pismo s pitanjem zašto sluša samo “istinu” druge strane u raspravi o Stepinca, a ne želi čuti istinu od Židova koji govore koliko je Stepinac za njih napravio. Naglasila je najveći krimen kardinala Stepinca zbog kojeg je išao u zatvor taj što je odbio zahtjev komunističkih vlasti da odvoji hrvatsku Katoličku crkvu od Vatikana te kako papa ovakvim odugovlačenjem “još jednom sudi Stepincu”. Dodala je kako se ne mora u svemu slagati s papom Franjom te kako “svi znamo što je sve Stepinac dobroga napravio, posebno iz razgovora sa Židovima.

U nastavku konferencije Zekanović je istaknuo kako je ima “skromnu imovinu, stan od 55 kvadrata te da je “prijavio i više nego što je trebao”. Naglasio je kako saborski zastupnici imaju dobre plaće za hrvatske prilike, kako mu nije jasno kako neki njegove kolege sa zastupničkom plaćom mogu imati imovinu vrijednu milijune eura. “U Americi bi zbog tog nesrazmjera tisuće takvih iz Hrvatske bilo u zatvorima”, rekao je Zekanović i pozvao sve one koji imaju 15 tisuća kune plaće, a na imovinskoj kartici imaju 10 milijuna eura “objasne tu matematiku”. “Postoje financijske i porezne policije. Ako imate nesrazmjer imovine i prihoda stvar je jasna”, istaknuo je dodajući kako se ovdje ne radi samo o pojedincima i zastupnicima nego o tisućama ljudi zaposlenih državnim tvrtkama. “Ne bih govorio samo političarima, imamo desetak kasta, 15.000 ljudi koji su ovisni o politici i koji imaju mahom nesrazmjernu imovinu u odnosu na primanja”, zaključio je Zekanović.

Pero Kovačević dodao je kako se sve to u Hrvatskoj događa jer institucije ne rade svoj posao te kako je u pretvorbi i privatizaciji te u restrukturiranju brodogradilišta od Hrvatske pokradeno 400 milijardi kuna. “To se dogodilo zato što nemamo uređenu pravnu državu i zato što nemamo neovisno pravosuđe. Zato je više tisuća mladih otišlo iz Hrvatske i zato gubimo 18 milijuna kuna godišnje. Kada institucije budu radile pravilno, onda će se takvi slučajevi poput slučaja ministrice Žalac ili ministra Tolušića, procesuirati. Tu je odgovor na sva vaša pitanja”, rekao je Kovačević.

Naglasivši kako bi Plenković trebao odstupiti zbog velikog broja afera u svom mandatu, Zekanović je rekao kako je znakovito kako “o ‘slučaju borg’ više nitko ne govori, a radi se o 500 milijina kuna iz državnog proračuna koji su bili bez natječaja predodređeni toj ekipi”. Podsjetio je kako se Tomislav Karamarko povukao pod pritiskom javnosti jer je njegova žena radila u Ini, te da ne zna zašto se ne radi pritisak javnosti i na Plenkovića. “Kada netko podnese prijavu Povjerenstvu za odlučivanje o skuobu interesa Plenković se novinarima obrati s visoka i samo odmahne rukom, nasmiješi se i gotovo”, rekao je Zekanović pozvavši novinare da se prema Plenkoviću odnose na isti način kao prema Karamarku prije godinu dana.

Jandroković prijavio Hrvatske suvereniste etičkom povjerenstvu


Etičko povjerenstvo u izborima članova za Europski parlament iz Republike Hrvatske zaprimilo 30. travnja 2019. prigovor protiv Hrvatskih suverenista koji je podnio glavni tajnik HDZ-a i predsjednik Hrvatskoga sabora, Goran Jandroković godine zbog kršenja Izbornog etičkog kodeksa.

Etičko povjerenstvo na sjednici održanoj 06. svibnja 2019. godine izdalo je upozorenje Hrvatskim suverenistima jer su na svojim službenim Facebook mrežnim stranicama objavili post u obliku plakata s fotografijom predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića s tekstom “Istina o istanbulskoj… Rekao ti je da se ne znaš potpisati… Pokaži mu da znaš zaokružiti 6! … HRAST/HKS/HSP AS/UHD” prekršili članak 2. stavak 1. točku 6 te naložilo Suverenistima da uklone sporni sadržaj i ispričaju se.

U prigovoru glavnog tajnika HDZ-a i predsjednika Hrvatskog sabora navodi se:

“Takvom objavom ‘plakata’ uz neprimjereno i neovlašteno korištenje slike Andreja Plenkovića, insinuiranje navoda kojeg nikada nije izrekao i u tom kontekstu pozivanje na zaokruživanje broja 6 ispred liste kandidata navedenih stranaka, grubo se krše načela i temeljne vrijednosti Kodeksa kao što su istinitost, poštovanje, odgovornost, snošljivost i kultura dijaloga. Smatramo da se takvim ponašanjem sudionika u izborima nedvojbeno iznose laži i insinuacije o političkim suparnicima, vrijeđa i omalovažava političke suparnike ali i ne poštuje samo Etičko povjerenstvo koje je Izbornim etičkim kodeksom utvrdilo načela, vrijednosti i prihvatljivo ponašanje sudionika izborne promidžbe.” Etičko

Nakon upozorenja Etičkog povjerenstva Hrvatski suverenisti uklonili su prijavljenu objavu, ali su ubrzo i postavili novu objavu u kojoj odgovaraju predsjedniku Hrvatskog sabora Goranu Jandrokoviću.

“Goran Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora prijavio nas je Etičkom povjerenstvu zbog objave o njegovom šefu Andreju Plenkoviću tj. prijavio je objavu u kojoj ilustriramo odnos vladajuće stranke prema više od 400 000 Hrvatica i Hrvata koji su bili protiv Istanbulske konvencije čija je ratifikacija provedena u suradnji sa SDP-om, SDSS-om, HNS-om, GLAS-om i dijelom MOST-ovog kluba. Ovim putem vam javljamo da brisanje objava i prijave Etičkom povjerenstvu neće promijeniti promašene politike vašeg šefa koje iz dana u dan potvrđuju HDZ-ovu antihrvatske i antikršćanske namjere s kojima uništavate temelje naše Domovine.

Očekujemo prijavu i zbog ove objave…”, navodi se u novoj objavi Hrvatskih suverenista.

Predstavljena knjiga Tomislava Sunića “Homo americanus; dijete postmodernog doba”

U četvrtak, 2. svibnja 2019. godine, u prostorijama kulturno-političkog tjednika „Hrvatsko slovo“ u Zagrebu, održano je zanimljivo predstavljanje knjige Tomislava SunićaHomo americanus; dijete postmodernog doba”, koju je nedavno naklada Repressija objavila u hrvatskom prijevodu.

Uz autora, o ovoj knjizi, koja je u originalu objavljena na engleskom jeziku pod naslovom Homo americanus; Child of the Postmodern Age 2007. godine, govorio je i saborski zastupnik  general Željko Glasnović. Sunić je u svojem izlaganju govorio o svom kulturno-političkom pristupu temi amerikanizma te psihološkom i jezičnom utjecaju Amerike u Europi i modernoj Hrvatskoj.

Autor je između ostaloga istaknuo da je liberalizam sa svojom “mekanom intelektualnom represijom u Americi i Europskoj uniji, danas u praksi, puno uspješnije i bezbolnije ostvario komunistička teoretska načela (“kraj povijesti”, “multikulturno društvo”,  “diktatura  blagostanja”, “religija progresa”) nego što je to bio slučaj sa terorističko-komunističkim eksperimentom u bivšem Sovjetskom Savezu i bivšoj Jugoslaviji.

U osvrtu na poglavlje “Geneza političke korektnosti” general Glasnović ukazao je na “lošu mimikriju amerikanizma kod hrvatske vladajuće klase”.

Sunić i Glasnović ukazali su „na povijesni kompleks manje vrijednosti kod hrvatskih političkih i intelektualnih elita, njihov nedostatak nacionalnog identiteta tj. suvereniteta, kao i njihovu veliku dozu servilnosti pred međunarodnim institucijama, bilo da je riječ o nekadašnjem bespogovornom klanjanju Beču, Budimpešti, Beogradu…. a danas Bruxellesu”.