Europarlamentarna zastupnica i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić uvjerljivo je najaktivnija zastupnica iz Republike Hrvatske u Europskom parlamentu (EP) u sazivu od 2014. do 2019. godine.

Prema posljednjoj, ažuriranoj službenoj ranking listi zastupnika u Europskom parlamentu zastupnica Tomašić 70. je najaktivnija zastupnica od ukupno 751 zastupnika, odnosno nalazi se među devet posto najaktivnijih zastupnika. U navedenom razdoblju Tomašić je imala pet izvješća u svojstvu glavne izvjestiteljice EP-a, 32 izvješća u ulozi izvjestiteljice u sjeni, 27 izvješća za mišljenja, 641 podnesen amandman, 329 supotpisanih rezolucija, 1089 govora na plenarnim sjednicama i 153 pitanja za pisani odgovor Europskoj komisiji.

Podsjetimo, Ruža Tomašić dobila je 107 206 preferencijalnih glasova na izborima za Europski parlament 2014. godine i tijekom svog mandata beskompromisno se borila za hrvatske nacionalne interese kroz rad u Odboru za ribarstvo (PECH) i Odboru za regionalni razvoj (REGI).

U siječnju 2018. Europski parlament usvojio je Uredbu o tehničkim mjerama, a u sklopu nje i amandman Ruže Tomašić kojim je obrisan članak Mediteranske uredbe koji je onemogućavao korištenje okružujućih mreža plivarica na dubinama manjim od 70 posto njihove visine. Koliko je važna ova Uredba za hrvatske ribare govori činjenica da ribolov okružujućim mrežama plivaricama čini 89 posto našeg ribarskog ulova, a odvija se u priobalnim područjima u kojima dubine zbog promjenjive konfiguracije tla značajno variraju, što ovaj amandman čini apsolutno prioritetnim pitanjem za Republiku Hrvatsku.

U rujnu 2018. Europski parlament je na plenarnoj sjednici usvojio izvješće Ruže Tomašić o Programu potpore strukturnim reformama. Izmjenom postojeće uredbe osigurano je povećanje financijske omotnice za 158 milijuna eura bez zadiranja u kohezijsku politiku kojom se smanjuju razlike u razvijenosti među državama članicama EU-a. Republika Hrvatska posebno je profitirala ovom izmjenom, budući da je jedna od aktivnijih korisnica Programa.

Zahvaljujući srušenim drastičnim kvotama od 40-50 posto predloženima od strane Europske komisije u zakonodavnoj uredbi o Višegodišnjem planu za malu plavu ribu u Jadranu, za koju je Tomašić imenovana glavnom izvjestiteljicom Europskog parlamenta, u studenome 2018. spašeno je 10 000 radnih mjesta u ribarskom sektoru Republike Hrvatske.

Od ostalih aktivnosti Ruže Tomašić u Europskom parlamentu važna je njezina borba u ulozi članice Delegacije za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom protiv kulturne i političke diskriminacije Hrvata u Bosni i Hercegovini, zalaganje za ustavne promjene Daytona kako bi se onemogućilo preglasavanje hrvatskog naroda u parlamentarnim tijelima Bosne i Hercegovine te kako bi se omogućila stvarna, a ne samo puka deklarativna jednakopravnost Hrvata u BiH.

Od ostalih tema Tomašić zapaženi su bili njezini stavovi o migracijskoj politici u Europskom parlamentu. Stav Ruže Tomašić u ovom pitanju od prvog dana bio je jasan – migracijska politika Europske unije i Republike Hrvatske treba se temeljiti na principu strogoće u razlučivanju klasičnih azilanata, koji vjeruju u europske vrijednosti slobode i demokracije te kojima je upravo zbog zalaganja za te vrijednosti život u matičnoj državi postao nemoguć od ekonomskih migranata te od izbjeglica. Procedura i kriteriji za ove tri skupine ne mogu biti isti jer su njihove potrebe različite. Dosadašnji je sustav omogućavao masovne prijevare i to je problem koji je potrebno hitno adresirati.

U brojnim istupima u Europskom parlamentu Tomašić se protivila Marakeškoj deklaraciji zalažući se da se žene i djecu iz ratom zahvaćenih područja treba privremeno zbrinuti, po mogućnosti u sigurnim zonama na Bliskom istoku kako bi se po završetku sukoba lakše vratili svojim domovima, a muškarcima pomoći da se bore protiv zla koje predstavlja Islamska država. Globalni je okvir za sigurne migracije potreban, ali ne smije ni na koji način onemogućavati države u odlučivanju koga će primiti u svoju državu.

U Europskom parlamentu Tomašić je više puta govorila protiv usvajanja Istanbulske konvencije i pokušaju da se njezinu ratifikaciju nametne svim državama članicama. U rujnu 2017. glasovala je protiv Istanbulske konvencije jer smatra da ugrožava suverenitet država nametanjem rodne ideologije koja rod odvaja od spola proglašavajući ga društveno uvjetovanim konstruktom, sve pod krinkom borbe protiv nasilja nad ženama.

U pitanjima sa zahtjevom za pisanim odgovorom Europske komisije Tomašić je često Komisiju upozoravala na činjenicu da su mnogobrojni zločini i zločinci iz Domovinskog rata još uvijek nekažnjeni. Prvenstveno se referirala na ratni zločin Ovčare, ali i ostale zločine čiji krivci još uvijek nisu izvedeni pred lice pravde, a žrtve i njihove obitelji još uvijek nisu dobile zasluženu pravdu koja bi im omogućila miran i dostojanstven počinak.

Tomašić je jedina zastupnica iz Republike Hrvatske koja se pridružila Single Seat inicijativi koja se zalaže da se zbog ogromnih troškova procijenjenih na 180 milijuna eura godišnje ukine zasjedanje Europskog parlamenta u Strasbourgu te da se sve sjednice održavaju u Bruxellesu jer bi na taj način sjednice bile puno efikasnije, uz ogromne uštede novca poreznih obveznika.