Europski parlament usvojio izvješće Ruže Tomašić

Ruža Tomašić

Europski parlament usvojio je u utorak izvješće hrvatske zastupnice Ruže Tomašić o Višegodišnjem planu upravljanja malom plavom ribom u Jadranu. Izvješće ide protiv prijedloga Komisije o uvođenju drastičnih kvota za srdelu i inćun te predlaže godišnje smanjenje ulova od 4% s 2014. kao referentnom godinom, kao i nastavak dosadašnje prostorno-vremenske regulacije ribolovnog napora i ograničenja broja ribolovnih dana po plovilu. Na taj način riblji će se fond postupno obnavljati bez značajnog negativnog socio-ekonomskog učinka koji bi izazvale kvote .

Europska komisija snažno je lobirala za kvote koje nije prihvatila nijedna od država članica na koje bi se ovaj višegodišnji plan trebao odnositi. Napori Komisije da progura svoja rješenja u Parlamentu išli su toliko daleko da je preko amandmana nekolicine zastupnika u proceduru uputila i “lakšu” verziju koja je sadržavala tzv. escapement strategiju. Zastupnica Tomašić u povredi Poslovnika prije samog glasovanja kritizirala je način na koji se Komisija petljala u rad Parlamenta i još jednom pozvala kolege zastupnike da glasuju sukladno volji građana i dionika uključenih u ovaj proces, a ne Komisije.

 – Znala sam da će biti tijesno, ali uspjeli smo! Parlament je bio posljednja crta obrane i zahvaljujući napornom radu zaustavili smo štetan prijedlog Komisije koji bi imao devastirajući učinak na hrvatsko ribarstvo, industriju prerade, tunogojilišta, ali i priobalne zajednice koje žive od toga. Ne mogu vjerovati da bi Europska komisija predložila nešto što ima užasno negativne učinke na europsku ekonomiju, smanjuje domaću proizvodnju i dovodi do gašenja poslova, a u isto vrijeme povećava uvoz i jača treće zemlje na štetu država članica. Parlament je tome rekao odlučno “ne” i sad nam slijedi trijalog na kojemu će se tražiti kompromis, izjavila je ovom prigodom zastupnica Tomašić.

Trijalog između Komisije, Vijeća i Parlamenta slijedi, a stajališta Hrvatske u njemu će predstavljati i naša jedina zastupnica u Odboru za ribarstvo EP-a Ruža Tomašić.

MVEP mora reagirati na zlostavljanje srpske policije prema Nikoli Kajkiću

Hrvatska konzervativna stranka najoštrije osuđuje ponašanje pripadnika Ministarstava unutarnjih poslova Republike Srbije, koji su u četvrtak 08. studenog 2018. godine na sramotan i neljudski način postupali prema predsjedniku Nacionalnog sindikata policije MUP-a Nikoli Kajkiću i predsjednici Udruge zagrebačkih branitelja Vukovara Zorici Gregurić.

Nikola Kajkić i Zorica Gregurić su privedeni po povratku iz Beograda i susreta s Florence Hartmann, bivšom glasnogovornicom Glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte, te su podloženi više satnom ispitivanju nakon čega su pušteni.

Ne možemo se oteti dojmu da je jedini razlog ovakve represije Ministarstava unutarnjih poslova Republike Srbije nad Nikolom Kajkićem, upravo njegovo nastojanje u rješavanju slučaja ”Ovčara”, te privođenju ratnih zločinaca pred lice pravde.

Očekujemo jasno i nedvosmisleno očitovanje Ministrice Pejčinović Burić u vezi navodnog nasilnog ponašanja srbijanskih tajnih službi prema dva hrvatska državljana. Nadalje, zahtijevamo da se razjasni kojim povodom su uopće zaustavljeni i privedeni i kako je moguće da se Srbija kao potencijalna članica EU ovako ponaša prema građanima Europske unije.

Ovaj posljednji slučaj samo je dokaz da Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nastavlja sa svojim stihijskim radom. Smatramo da je krajnje je vrijeme da Vlada Republike Hrvatske počne štiti dignitet Republike Hrvatske i svih njenih državljana.

Pavliček: Prepucavanja između Predsjednice i vlade pokazuju sav jad i bijedu vanjske politike

U srijedu 7. studenog, zamjenik gradonačelnika Grada Vukovara i predsjednik Hrvatske konzervativne stranke Marijan Pavliček, saborski zastupnik i dopredsjednik HRAST-a Hrvoje Zekanović i umirovljeni general Željko Sačić u prostorijama Hrvatskog sabora održali su tiskovnu konferenciju ispred koalicije HKS-a i HRAST-a na temu Marakeškog sporazuma.

Marijan Pavliček rekao je da prepucavanja na relaciji premijer-predsjednica države-ministrica vanjskih poslova pokazuju sav jad i bijedu hrvatske vanjske politike, te potvrđuju razmišljanja građana da imamo “katastrofalnu” vanjsku politiku.

Dok se oni prepucavaju, migranti istovremeno probijaju hrvatsku granicu, prelaze nam nepoznate osobe bez dokumenata od kojih većina kod sebe ima novac i najnovije mobitele, ali nemaju nikakve dokumente, ustvrdio je i poručio da Marakeški sporazum ne treba prihvatiti.

Na istom je tragu i razmišljanje umirovljenog generala Željka Sačića, koji je izrazio duboku zabrinutost za stanje sigurnosti u državi, pogotovo za građane koji žive uz granicu, ali i u unutrašnjosti, pogotovo Lici, Dalmaciji. Apelirao je na nadležne za očuvanje ustavnog poretka i nacionalne sigurnosti da konačno počnu učinkovito raditi svoj posao. Ministar Božinović nam ne daje optimizam, Vijeće za obranu i nacionalnu sigurnost se ne saziva kao da je stanje redovno, a svjedoci smo da je izvanredno, posebno na graničnim prijelazima, upozorio je Sačić. Ovo nije širenje straha, nego realna zabrinutost za sigurnost u državi, izjavio je.

Hrvoje Zekanović naglasio je da u sporazumu većina od 23 cilja nije sporna, no upozorava kako se u njemu, kao i kod Istanbulske konvencije, “na jedan perfidan način usvajaju sadržaji koji su duboko u suprotnosti sa suverenošću Hrvatske”.

“Ključna stvar je stav naših državnika, odnosno premijera i predsjednice, za razliku od Trumpa, Orbana, Kurtza, odnosno država kakve su Slovačka, Češka, Švicarska koje su glasno i jasno rekle ‘ne’ tom sporazumu, da Hrvatska još ne zna što napraviti”, naglasio je.

Apostrofirao je i izjavu Louis Arbour, “koja je u ime UN-a rukovodila donošenjem Marakeškog sporazuma”, da je on potreban zbog potrebe europskih gospodarstava za radnom snagom. “Ako je to u interesu nekih gospodarstvenika u Njemačkoj, Francuskoj neka se organiziraju charter letovi od Karačija i Islamabada do Berlina i Pariza, kroz našu domovinu ne želimo nelegalan prelazak migranata”, poručio je Zekanović.

Spasoje Petković Štuka mora odgovarati za svoja zvjerstva u Vukovaru

Europarlamentarna zastupnica i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić uputila je pitanje za pisani odgovor Europskoj komisiji u vezi pravnog statusa Spasoje Petkovića Štuke, krvnika Vukovara i Ovčare.

U okviru pregovora o pristupanju EU-u Srbija mora ispuniti privremena referentna mjerila za poglavlje 23. o pravosuđu i temeljnim pravima. Konkretno, kad je riječ o postupanju u rješavanju slučajeva ratnih zločina u toj zemlji, od Srbije se očekuje da djelima dokaže da primjereno istražuje navode o zločinima i da jednako postupa s osumnjičenicima kako bi se osiguralo da nitko nije iznad zakona, neovisno o državljanstvu ili etničkoj pripadnosti njih ili njihovih žrtava.

Nadalje, od Srbije se očekuje da bude uključena u konstruktivnu regionalnu suradnju i dobrosusjedske odnose u rješavanju slučajeva ratnih zločina i da u skladu s time izbjegava sukobe nadležnosti i osigura progon ratnih zločina bez ikakve diskriminacije. Svi preostali problemi u tom pogledu moraju biti potpuno riješeni.

Svojim odgovorom na pisano pitanje koje je zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić uputila Europskoj komisiji o imunitetu koji u Srbiji uživa Spasoje Petković Štuka, jedan od najokrutnijih vukovarskih krvnika, Bruxelles je jasno dao do znanja da se Srbija ne može vječno skrivati iza vlastitih pravnih konstrukcija kako bi zaštitila počinitelje ratnih zločina počinjenih tijekom rata u Hrvatskoj.

Podsjećamo da je Tomašić ovo ljeto također Komisiji skrenula pažnju na manipulacije Srbije u istraživanju i procesuiranju ratnih zločina počinjenih u istočnoj Slavoniji, posebice na Ovčari. Europskog povjerenika za pravosuđe tom prilikom informirala je o tome da je Spasoje Petković pred Specijalnim sudom za ratne zločine u Beogradu priznao jedan dio svojih zlodjela te na taj način dobio status svjedoka pokajnika, nakon čega mu je Srbija dala novi identitet te pružila svu moguću zaštitu.

Svojim jasnim i nedvosmislenim odgovorom na pisano pitanje Ruže Tomašić Komisija decidirano poručuje Hrvatskoj i Francuskoj, državama članicama nadležnima za istragu i procesuiranje zlodjela koja je Spasoje Petković počinio na Ovčari, između ostaloga ubojstva Jean-Michela Nicoliera, da od Srbije mogu i trebaju zahtijevati punu suradnju u tom predmetu, što uključuje i izručenje krvnika s Ovčare.

Pitanje i dogovor prenosimo u cijelosti:

Pitanje za pisani odgovor E-003687/2018 upućeno Komisiji
Članak 130.
Ruža Tomašić (ECR)
Predmet: Istrage ratnih zločina

Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku 12. travnja 2018. donijelo je rješenje o provođenju istrage protiv Spasoja Petkovića. Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je osumnjičeni tijekom rata u Hrvatskoj sudjelovao u odvođenju i ubojstvu sedam civila. Također se sumnja da je u poslijepodnevnim i večernjim satima 20. studenoga 1991. u hangaru na poljoprivrednom dobru Ovčara sudjelovao u zlostavljanju i ubojstvima zarobljenika dovedenih iz vukovarske bolnice te je tom prilikom usmrtio više osoba. Potrebno je napomenuti da je i Francuska pokrenula istragu protiv te iste osobe s obzirom na to da je na Ovčari usmrtio i francuskog državljanina Jean-Michela Nicoliera.

Spasoje Petković uspio je izbjeći kazneni progon u Srbiji. Naime, pred Specijalnim sudom za ratne zločine u Beogradu priznao je jedan dio svojih zlodjela te na taj način dobio status svjedoka pokajnika. Srbija mu je nakon toga dala novi identitet te pružila svu moguću zaštitu.

Je li Komisija upoznata s time da Srbija štiti ratnog zločinca kojeg Hrvatska i Francuska istražuju zbog zlostavljanja i ubijanja ratnih zarobljenika?

U svjetlu srbijanske kandidature za članstvo u Europskoj uniji, može li Komisija detaljno objasniti koje su točne obveze Srbije prema Hrvatskoj odnosno Francuskoj kako bi hrvatsko/francusko državno odvjetništvo bilo u mogućnosti zatražiti njegovo uhićenje i izručenje?

 

HR
E-003687/2018
Odgovor g. Hahna u ime Europske komisije (29.10.2018)

U okviru pregovora o pristupanju EU-u Srbija mora ispuniti privremena referentna mjerila za poglavlje 23. o pravosuđu i temeljnim pravima. Konkretno, kad je riječ o postupanju u rješavanju slučajeva ratnih zločina u toj zemlji, od Srbije se očekuje da djelima dokaže da primjereno istražuje navode o zločinima i da jednako postupa s osumnjičenicima kako bi se osiguralo da nitko nije iznad zakona, neovisno o državljanstvu ili etničkoj pripadnosti njih ili njihovih žrtava.

Nadalje, od Srbije se očekuje da bude uključena u konstruktivnu regionalnu suradnju i dobrosusjedske odnose u rješavanju slučajeva ratnih zločina i da u skladu s time izbjegava sukobe nadležnosti i osigura progon ratnih zločina bez ikakve diskriminacije. Svi preostali problemi u tom pogledu moraju biti potpuno riješeni.

U okviru pregovora o pristupanju EU-u Komisija pažljivo prati provedbu suđenja za ratne zločine, uključujući i institucionalne aspekte. Komisija ne komentira pojedinačne predmete.