Osnovan Temeljni ogranak Komletinci

U subotu, 19. listopada 2018. održan je osnivački zbor Temeljnog ogranka HKS-a Komletinci (Grad Otok).

Za predsjednika temeljnog ogranka jednoglasno je izabran Ivan Tutorni, sudionik Domovinskog rata, HRVI. Novoizabrani predsjednik naglasio je da je cilj ovog ogranka u što kraćem roku osnovati gradsku organizaciju HKS Otok, uključiti što veći broj mladih osoba i zadržati ih na području Grada Otoka, jer demografska situacija kako u gradu, tako i u cijeloj Slavoniji katastrofalna.

Sve prisutne pozdravio je predsjednik HKS-a Marijan Pavliček i poželio uspješan i blagorodan rad za Hrvatsku, Slavoniju i Otok.

Predsjedništvo HKS-a zahtjeva od državnih institucija rješavanje pitanja nestalih, ubijenih i mučenih

U Vukovaru je u subotu, 13. listopada 2018. godine, održana 13. sjednica Predsjedništva HKS-a na kojoj se raspravljalo o aktualnoj političkoj situaciji, financijama i najavljenom prosvjednom skupu zbog nezadovoljstva radom državnih institucija na procesuiranju počinitelja ratnih zločina.

Predsjednik HKS-a Marijan Pavliček istaknuo je da je, nakon potpisivanja deklaracije o političkoj suradnji sa strankom HRAST, vrh stranke zajedno s predstavnicima HRAST-a nastavio razgovore sa svim relevantnim političkim strankama i pojedincima, te kako se nada skorom širenju političke platforme koja okuplja sve domoljubne i suverenističke snage u Hrvatskoj.

Glavni tajnik HKS-a Denis Bevanda izvijestio je sve prisutne o Državnoj reviziji i financijskom stanju stranke, te naglasio kako se očekuje pozitivno rješenje iz Državne revizije što se tiče poslovanja stranke.

Posljednja rasprava predsjedništva odnosila se na najavljeni prosvjedni skup zbog nezadovoljstva radom državnih institucija na procesuiranju počinitelja ratnih zločina. Predsjedništvo se jednoglasno složilo da svako postupanje koje doprinosi rješavanju pitanja nestalih, ubijenih i mučenih Hrvatica i Hrvata ima potpunu podršku Hrvatske konzervativne stranke.

Ruža Tomašić izvješćem spasila 10-ak tisuća radnih mjesta u Hrvatskoj

Ruža Tomašić

U utorak 9. listopada Odbor za ribarstvo Europskog parlamenta (PECH) usvojio je izvješće Ruže Tomašić o višegodišnjem planu za malu plavu ribu u Jadranskom moru. 

Velika je to pobjeda za hrvatske ribare jer je Europska komisija željela uvesti sustav kvota, čemu se Tomašić zajedno s domaćim ribarskim sektorom odlučno usprotivila. Usvojeni prijedlog zastupnice Tomašić sastoji se od upravljanja ribolovnim naporom te uvođenja mjera koje će imati za cilj poboljšanje stanja stokova, s posebnim naglaskom na prostornu zaštitu područja na kojima se zadržava riba mlađih godišnjih klasa i zaštitu stokova u periodu mrijesta.

Ovime je značajno promijenjen prijedlog Europske komisije koji bi predstavljao poguban udarac hrvatskom ribarstvu. Naime, o ulovu male plave ribe ovisi cjelokupna hrvatska industrija prerade ribe i uzgoja tuna te je prijedlog Komisije nosio opasnost gašenja 10 tisuća radnih mjesta, a posljedično bi doveo i do poskupljenja proizvodnje te povećanja uvoza ribe.

Nakon usvajanja na odboru, prijedlog Ruže Tomašić ide na usvajanje na plenarnu sjednicu Europskog parlamenta.

Ruža Tomašić: “Rumunjska nije izdvojen slučaj, i u Hrvatskoj jedan dio društva vodi borbu protiv neprocesuiranja ratnih zločina.”

Dopredsjednica HKS-a i zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić u srijedu 3. listopada govorila je na temu vladavine prava u Rumunjskoj.

Tom prilikom istaknula je kako je vladavina prava u državama koje su bile iza Željezne zavjese još uvijek iznimno krhka te kako zato naša nastojanja moraju ići u smjeru zaštite i jačanja demokratskih institucija.

“Ne smijemo pritom smetnuti s uma da početna pozicija bivših komunističkih država nije jednaka onoj zapadnih demokracija i da su određene intervencije u pravosuđe vjerojatno nužne kako bi se ono očistilo od recidiva starih struktura koje ga podrivaju. Budući da je to vrlo sklizak teren, uvijek postoji opasnost da se iskoristi kao izlika za stavljanje sudbene vlasti pod kontrolu izvršne i daljnju eroziju sustava, što se prema svemu sudeći događa u Rumunjskoj. Ali ne samo u Rumunjskoj, nego i u mnogim drugim postkomunističkim državama” – naglasila je Tomašić.

Na kraju govora izrazila je podršku procesu koji se odvija u Rumunjskoj jer drži nužnim prepoznavanje i ojačavanje uloge upravo onih pojedinaca i društvenih skupina koje mogu i žele dići glas protiv takvih nefunkcioniranja država, na isti način na koji podržava i borbu koju u ovim trenucima jedan dio hrvatskog društva vodi protiv neprocesuiranja ratnih zločina u Hrvatskoj.