Hrvatska danas obilježava Dan Hrvatskog sabora, dan spomena na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine. Povijesno saborsko zasjedanje, pod predsjedanjem prvog predsjednika Žarka Domljana, pratilo je u slavljeničkom raspoloženju mnoštvo građana pozdravljajući pobjedu demokracije. No, bio je to tek početak teške bitke da se Hrvatska i formalno otrgne iz čvrstog zagrljaja jugokomunističkih vlastodržaca.

Do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja svake godine i postao je državotvorni blagdan koji je najviše zaživio u hrvatskom narodu koji se svake godine obilježavao uz prigodni program i neizostavni vatromet s Oltara Domovine na Medvedgradu.

Na žalost, onima koji se nikada nisu pomirili s krvavo izvojevanom hrvatskom slobodom i izlaskom iz jugoslavenske tamnice naroda, koji su Hrvatsku predali zločinačkoj unitarističkoj armiji, upravo ovaj dan jako je smetao te su ga u prvim danima dolaska na vlast 2000. godine ukinuli. SDP-ova koalicija s bivšim premijerom Ivicom Račanom ukinula je ovaj praznik i državotvorne simbole vezane uz taj dan, Oltar domovine na Medvedgradu, počasnu hrvatsku gardu pred Saborom i preimenovala Hrvatski državni sabor u Hrvatski sabor. Bio je to početak tzv. detuđmanizacije i jačanje moći pritajenih jugonostalgičara koji su postepeno zauzeli gotovo sve važnije položaje u državnim institucijama i nacionalnim medijima. Ovaj razarajući proces nastavio se i dolaskom tzv. državotvornog HDZ-a na vlast i njegovog predsjednika te bivšeg premijera Ive Sanadera koji je svjesno radio na zatiranju svih državotvornih i domoljubnih snaga, bacio ih na marginu hrvatskog političkog života a Hrvatsku doveo na rub bankrota. Njegovi nasljednici na čelu hrvatske Vlade Jadranka Kosor, Zoran Milanović i Tihomir Orešković, ostavili su Domovinu podijeljenu više nego ikada.

Hrvatska država s ovakvim nacionalno neosviještenim, nesposobnim i inferiornim liderima postepeno je postala maćeha vlastitom narodu koji je doveden na rub siromaštva s uništenim gospodarstvom, moralom i potisnutim nacionalnim ponosom. Sve odluke su donošene planski i ciljano kako bi se uništio nacionalni ponos i dostojanstvo Hrvatskog naroda i kako bi mu se narušila sociološka polazišta TKO SMO, ŠTO SMO i GDJE PRIPADAMO.

Dijeljenje prvotnog Dana državnosti na dva praznika: Dan državnosti 26. lipnja i Dan neovisnosti 8. listopad značilo je unošenje zabune među narod kojemu više nije bilo jasno što koji praznik predstavlja. Svi znamo što djetetu predstavlja proslava rođendana, no hrvatski školarci 26. lipnja su na zasluženom ljetnom odmoru, pa tako i ne mogu razviti domoljubni i nacionalni duh, duh rođendanskog raspoloženja.

Srećom, hrvatski narod pronašao je načine kako održati na životu sjećanje na prve dane ponosa i slave masovnim okupljanjima na dan obilježavanja veličanstvene oslobodilačke akcije Oluja, te Kolonom sjećanja u Vukovaru.

Recent Posts
Kontaktirajte nas

Hvala Vam na vašem upitu. Javit ćemo Vam se prvom prilikom.

Not readable? Change text.

Start typing and press Enter to search