U EP-u održano javno saslušanje o dokumentu važnom za hrvatsko ribarstvo

Dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke (HKS) i zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić predložila je održavanje javnog saslušanja na temu Višegodišnjeg plana za male pelagijske stokove u Jadranskom moru, za koji je ujedno i izvjestiteljica. Javno saslušanje održalo se 25. siječnja 2018. u okviru rada Odbora za ribarstvo.

Saslušanje je organizirala s namjerom da relevantne dionike dodatno informira o specifičnostima Jadrana, načinu ribolova koji je potpuno drugačiji od primjerice ribolova u sjevernim morima te posebnosti stokova srdela i inćuna.

Osnovni cilj prijedloga Plana postizanje je i održavanje najvećeg održivog prinosa (NOP) za male pelagijske stokove (srdele i inćuni), postizanje održivosti sektora ribarstva te osiguravanje učinkovitog okvira za upravljanje.

Izvjestiteljica Tomašić tom prilikom pozdravila je donošenje Višegodišnjeg plana za Jadransko more, kao instrumenta za višegodišnje upravljanje morskim biološkim resursima, s ciljem obnove stokova i vraćanja sektora ribarstva na održivu razinu.

Međutim, oštro se protivi prijedlozima i nastojanjima Komisije da se regulacija ribolova provodi putem uvođenja sustava kvota. Smatra da se sustav kvota ne može primijeniti na biološka svojstva malih pelagijskih vrsta u Jadranu, na vrste plovila, ribarske tehnike kao i na broj i veličinu luka. Za cjelokupno područje Jadrana trenutno je snazi Plan upravljanja Opće Komisije za ribarstvo Sredozemlja (GFCM), koji se temelji na regulaciji ribolovnog napora i kapaciteta kroz prostorno-vremensku regulaciju i ograničenje broja ribolovnih dana po plovilu, ali prvi put donosi i sigurnosno ograničenje ulova na razini iz 2014. godine. Smatra da je pristup Plana upravljanja GFCM, koji je sada na snazi, prikladniji u odnosu na sadržaj i na metode.

Višegodišnji plan iznimno je važan dokument koji će imati značajan utjecaj na budućnost cjelokupnog sektora ribarstva na Mediteranu i u Hrvatskoj. O ulovu male plave ribe ovisi cjelokupna industrija prerade ribe i uzgoja tuna. Upravo stoga važno je odgovorno pristupiti izradi i usvajanju dokumenta koji je u ovom trenutno nemjerljivo značajan za RH.

U tom smislu, Tomašić je posebno zabrinuta jer u prijedlogu Komisije nedostaje detaljna procjena društveno-ekonomskih učinaka. Također, zabrinuta je i zbog činjenice da je sektor ribarstva u Sredozemlju u krizi više od dvadeset godina, a nove odredbe koje nisu razmotrene na odgovarajući način mogle bi drastično pogoršati situaciju u ionako osjetljivom sektoru kao što je to ribarstvo.