Tomašić u EP-u o Jean-Michel Nicolier-u

Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica hrvatske konzervativne stranke (HKS) Ruža Tomašić proslijedila je u ime i na zamolbu Lyliane Fournier, majke hrvatskog branitelja i žrtve masakra na Ovčari Jean-Michel Nicoliera, pismo svim francuskim zastupnicima u Europskom parlamentu.

Tomašić je zastupnike informirala o činjenici da je Francuska pokrenula istragu o Nicolierovom ubojstvu, provela konkretne istražne radnje i zatražila pravosudnu pomoć od Srbije koja se zasad oglušila na njezine zahtjeve. Naglasila je da Hrvatska, koja također ima dužnost tražiti pravdu u ime 268 ostalih žrtava masakra, dosad nije poduzela konkretne mjere. Nakon očitog fijaska postupka koji se upravo završio u Beogradu, Tomašić je izrazila čvrsto uvjerenje u to da će i Hrvatska poštovati obveze koje je preuzela ulaskom u Europsku uniju te uskoro pokrenuti istragu.

U netransparentnom procesu koji je trajao 15-ak godina, srbijansko pravosuđe osudilo je osam počinitelja tog strašnog zločina na kazne od 5 do 20 godina zatvora. Organizatori masakra, mahom visoko rangirani časnici JNA, nisu optuženi ni osuđeni, iz čega se vidi očita namjera prikrivanja umiješanosti Beograda u zločin.

Nakon ovakve srbijanske presude, na pravosuđu drugih nadležnih država ostala je ogromna odgovornost kažnjavanja ubojica Jean-Michel Nicoliera i svih ostalih tragičnih žrtava masovne grobnice Ovčare.

Na kraju pisma koje je uputila u ime i na zamolbu majke hrvatskog branitelja i heroja, Tomašić je naglasila da Lyliane Fournier još uvijek, unatoč 27 godina bezuspješne potrage za pravdom, nije izgubila nadu da će se jednog dana ipak moći mirno pokloniti na mjestu njegovog vječnog počinka.

U EP-u održano javno saslušanje o dokumentu važnom za hrvatsko ribarstvo

Dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke (HKS) i zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić predložila je održavanje javnog saslušanja na temu Višegodišnjeg plana za male pelagijske stokove u Jadranskom moru, za koji je ujedno i izvjestiteljica. Javno saslušanje održalo se 25. siječnja 2018. u okviru rada Odbora za ribarstvo.

Saslušanje je organizirala s namjerom da relevantne dionike dodatno informira o specifičnostima Jadrana, načinu ribolova koji je potpuno drugačiji od primjerice ribolova u sjevernim morima te posebnosti stokova srdela i inćuna.

Osnovni cilj prijedloga Plana postizanje je i održavanje najvećeg održivog prinosa (NOP) za male pelagijske stokove (srdele i inćuni), postizanje održivosti sektora ribarstva te osiguravanje učinkovitog okvira za upravljanje.

Izvjestiteljica Tomašić tom prilikom pozdravila je donošenje Višegodišnjeg plana za Jadransko more, kao instrumenta za višegodišnje upravljanje morskim biološkim resursima, s ciljem obnove stokova i vraćanja sektora ribarstva na održivu razinu.

Međutim, oštro se protivi prijedlozima i nastojanjima Komisije da se regulacija ribolova provodi putem uvođenja sustava kvota. Smatra da se sustav kvota ne može primijeniti na biološka svojstva malih pelagijskih vrsta u Jadranu, na vrste plovila, ribarske tehnike kao i na broj i veličinu luka. Za cjelokupno područje Jadrana trenutno je snazi Plan upravljanja Opće Komisije za ribarstvo Sredozemlja (GFCM), koji se temelji na regulaciji ribolovnog napora i kapaciteta kroz prostorno-vremensku regulaciju i ograničenje broja ribolovnih dana po plovilu, ali prvi put donosi i sigurnosno ograničenje ulova na razini iz 2014. godine. Smatra da je pristup Plana upravljanja GFCM, koji je sada na snazi, prikladniji u odnosu na sadržaj i na metode.

Višegodišnji plan iznimno je važan dokument koji će imati značajan utjecaj na budućnost cjelokupnog sektora ribarstva na Mediteranu i u Hrvatskoj. O ulovu male plave ribe ovisi cjelokupna industrija prerade ribe i uzgoja tuna. Upravo stoga važno je odgovorno pristupiti izradi i usvajanju dokumenta koji je u ovom trenutno nemjerljivo značajan za RH.

U tom smislu, Tomašić je posebno zabrinuta jer u prijedlogu Komisije nedostaje detaljna procjena društveno-ekonomskih učinaka. Također, zabrinuta je i zbog činjenice da je sektor ribarstva u Sredozemlju u krizi više od dvadeset godina, a nove odredbe koje nisu razmotrene na odgovarajući način mogle bi drastično pogoršati situaciju u ionako osjetljivom sektoru kao što je to ribarstvo.

Zakon protiv govora mržnje za istinske mrzitelje Hrvatske

Nije novost da i danas u Hrvatskoj žive, djeluju i ubiru novac hrvatskih poreznih obveznika moralne nakaze koje mrze sve što je hrvatsko.

Svoju mržnju pakiraju u lažnu umjetnost, nazivaju je satirom i što je još tragičnije, u tome imaju podršku saborskih zastupnika i predsjednika najveće opozicijske stranke.

Vjerujemo da će i ovu našu objavu prikazati kao govor mržnje, ali je potrebno što prije stati na kraj frljićizmu u Hrvatskoj, čije se pristaše i ne smatraju hrvatskim ‘umjetnicima’. Dosta je omalovažavanja i vrijeđanja hrvatskog naroda i države! Hrvatski konzervativci pozivaju na donošenje zakona koji će takve anomalije kažnjavati prije nego postanu dio školskog repertoara. Umjetnost umjetnicima, a ne mrziteljima bez identiteta!

Pavliček: Istambulska konvencija ne smije biti ratificirana

Marijan Pavliček, predsjednik Hrvatske konzervativne stranke i dogradonačelnik Vukovara, gostovao je u ponedjeljak u emisiji “BUJICA” urednika i voditelja Velimira Bujaneca. Prenosimo dio razgovora te zanimljive teme o kojima je bilo riječi u emisiji emitiranoj u ponedjeljak na večer.

“Na svoje sam uši čuo rafale na pravoslavni Badnjak! Žalili su mi se i uznemireni građani, bacane su ručne bombe, osjećala se nelagoda… Gdje je sada Milorad Pupovac da se ogradi ili da kritizira postupak svojih sunarodnjaka?! Gdje su pripadnici ostalih srpskih stranaka, mudro šuti i Srđan Milaković, a sutra bi odmah krenuli s frazom o ‘ugroženosti Srba u Hrvatskoj’. Jedini ugroženi u našoj zemlji postali su Hrvati,” rekao je u Bujici Marijan Pavliček.

“Ovdje se radi najmanje o proslavi Božića koji je blagdan mira, to je prvenstveno pokazivanje nacionalizma. Nijedna hrvatska institucija još od integracije nije pročistila ta sela, zato nam se događaju ovakvi slučajevi. Žalosno je da se nigdje osim u ovoj emisiji nije moglo čuti baš ništa o ovome skandalu”, nastavio je Pavliček dodavši da je ponovno zakazalo i pravosuđe.

Zanimljivo je, znakovito i pomalo zastrašujuće da je kod uhićenih pronađeno i sedam bajuneta, kako je rečeno u emisiji. Pavliček smatra da je još uvijek razno oružje zakopano po podrumima i drugim skrivenim mjestima od rata i mirne reintegracije.

“Milorad Pupovac sada je prevaga u državnoj vlasti i to se pokazuje u nizu slučajeva u kojem se određene stvari rješavaju promptno i u tišini, samo ako se tiču srpske nacionalne manjine, a ako se netko usudi samo reći istinu o Domovinskom ratu, odmah završava na naslovnicama ocrnjen…”, kazao je Pavliček.

Vladajuću koaliciju Pavliček je nazvao “abnormalnom”, a političku vlast u kojoj surađuju demokršćani, HNS i Pupovčev SDSS “shizofrenom”… Dodao je: “Velik dio političara odnarodio se, gleda samo svoje osobne interese i fotelje, posebno sada kada državna vlast ovisi o tri ruke Milorada Pupovca”.

Beograd je presudom za Ovčaru zaštitio JNA i Srbiju od odgovornosti za agresiju na Hrvatsku!

Cijelu beogradsku presudu za zločine na Ovčari vukovarski dogradonačelnik nazvao je sramotnom, a proces montiranim.

“26 godina nakon genocida nad hrvatskim narodom dobivamo presudu službenog Beograda. To je bio montirani proces, od 20 osumnjičenih optuženo je njih osam… Kroz presudu se provlači da su zločine napravili neki teritorijalci u pripitom stanju i lokalni čelnici, a nigdje se ne spominju nalogodavci, vrh JNA koji je itekako bio uključen u zločin. Srbija koja je agresor – oprala je ruke i prebacila odgovornost na najnižu moguću razinu… Žalosno je što nismo čuli reakciju DORH-a i Ministarstva pravosuđa, to samo pokazuje koliko je našim institucijama stalo do ovog slučaja…”.

Pavliček je još dodao: “Francuska država počela je istraživati smrt Jean-Michela Nicoliera, vjerujem da će njihova istraga donijeti mnogo bolje rezultate nego ova farsa iz Beograda, ali i neaktivnost našeg pravosuđa”.

Pavliček je posebno kritički govorio o diplomaciji: “45 godina nametali su nam kompleks ‘genocidnog naroda’, a dobar dio naše diplomacije i dalje se ponaša iskompleksirano, stalno se nekome za nešto ispričavaju, tobože radi dobrosusjedskih odnosa i slično, a zapravo rade na štetu hrvatskog naroda i u korist svih ostalih. Potpuno je apsurdno nabijati bilo kakvu krivnju i kompleks mladim generacijama! Svi drugi narodi neopterećeni su svojom prošlošću, za razliku od nas. Ispada da se trebamo sramiti što smo Hrvati. Za dosta toga kriva je naša diplomacija, a neki diplomati čak otvoreno rade protiv interesa Hrvatske”.

Konzervativic u koaliciji s Neovisnima za Hrvatsku i HSP-om?

Pavliček smatra kako hrvatska državna politika i politika naših europarlamentaraca mora biti usklađena, a rekao je i da Istanbulska konvencija ne smije biti ratificirana.

“Ona se kosi s tradicionalnim i kršćanskim načelima hrvatskog naroda. Očigledno je da se odugovlači s ratifikacijom, HNS očekuje da se s njom ide što prije, a većina u HDZ-u tome se protivi. Ukoliko se ugovor ipak ratificira u Saboru, to će biti poraz demokršćana i HDZ-a!”.

Upravo bi glasovanje o Istanbulskoj konvenciji moglo biti uvod u veliku koaliciju poput one u Njemačkoj. Dio HDZ-a, HNS i lijeva oporba predvođena SDP-om sigurno će biti za ratifikaciju.

Desnica je razmrvljena zbog bahatosti i sebeljublja bivših čelnika pravaških stranaka i ostalih stranaka desnice – rekao je gost Bujice i otkrio ekskluzivu. Potvrdio je da sa Zlatkom Hasanbegovićem i Karlom Starčevićem, gradonačelnikom Gospića i čelnikom HSP-a, razgovara o zajedničkom nastupu HKS-a, HSP-a i stranke Neovisni za Hrvatsku na izborima za Europski parlament. “Krajnje je vrijeme za respektabilnu koaliciju državotvornih, suverenističkih stranaka i istinskih, poštenih domoljuba koji nisu izgubili svoj obraz! Hasanbegović i Starčević slažu se sa mnom da je interes hrvatskog naroda na prvom mjestu. Nakon 10 godina rascjepkanosti, hrvatskom čovjeku bit će ponuđena istinska državotvorna i suverenistička koalicija koja neće dopustiti rasipanje glasova. Takva koalicija moguća je i na parlamentarnim izborima, a nije isključeno niti da ćemo imati zajedničkog predsjedničkog kandidata”, izjavio je Pavliček.

Prvi čovjek konzervativaca najavio je podršku novoj referendumskoj inicijativi udruge ‘U ime obitelji’, kojoj je cilj promjena izbornog sustava i poštenije biranje zastupnika, zabrana rada nedjeljom te promjena statusa predstavnika nacionalnih manjina u parlamentu: “To su kvalitetni prijedlozi u skladu s programom konzervativaca. Ako dođe do referenduma, kao stranka dat ćemo apsolutnu potporu svim ovim promjenama. Potrebni su nam radikalni rezovi! U Slavoniji će za 10 godina doći do potpunog kolapsa, ne poduzmemo li pod hitno nešto konkretno”.

Pavliček je kao jedan od najvećih problema označio državno financiranje “lijevo-liberalnih i jugoslavenskih medija koji namjerno tjeraju ljude iz Hrvatske i stvaraju ozračje apatije i nemoći”: “Ovo je već anarhija! Trebamo se ugledati na države poput Poljske i Mađarske koje znaju što su i štite svoje tradicijske vrijednosti!”.

Hrvatski sport u raljama podobnosti

Nestvarno je izgledao prizor polupraznih tribina u zagrebačkoj Areni, na utakmici rukometnoga europskoga prvenstva Hrvatska – Bjelorusija, nakon vatrometa navijanja u splitskoj Spaladium Areni. Prema novinskim napisima bilo je prazno oko 5000 mjesta, što organizatori iz HRS-a opravdavaju raznim razlozima, od radnog dana do promijenjenoga termina odigravanja.

Što se to događa u Zagrebu, da utakmicu voljene reprezentacije ne prati vojska vatrenih navijača, uz fanatično navijanje?

Razloge trebamo tražiti u prevelikom broju sponzorskih karata, VIP tretmanu podobnima kojima su dodijeljena najbolja mjesta koja su trebala biti rezervirana za organiziranu navijačku potporu našim Kaubojima te preskupim kartama. Ovime se nastavlja zabrinjavajući trend uništavanja kulta nacionalne reprezentacije, za što su veliki krivci organizatori iz Hrvatskog rukometnog saveza.

Hrvatski konzervativci se zalažu za dostupnost svake karte onima koji najzdušnije navijaju i daju potporu svojoj reprezentaciji. Oni koji ovakva nacionalna i globalna sportska događanja koriste za stvaranje elitizma, daljnje podjele u hrvatskom društvu i osobnu promociju, moraju otići iz hrvatskog sporta.

Hrvatski sport je svakako u teškoj krizi zbog sustava financiranja, teško se pronalaze sponzori, gase se klubovi i udruge u raznim sportovima. Ako želimo da i naša djeca postanu novi Balići, Metličići, ili bar da s radošću prate osvajanja medalja u budućnosti, nužna je preraspodjela novaca iz državne kase.
Umjesto pamfleta i protuhrvatskih uradaka HAVC-a te financiranje nevladinih udruga, ta sredstva bi se trebala preusmjeriti u oživljavanje sportova u malim sredinama i gradovima koji su oduvijek pravi rasadnik talenata.

Čovjek koji nije hrabar ne može biti ni pošten

Ruža Tomašić

Nakon što je na jučerašnjoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta usvojena Uredba o tehničkim mjerama, a u sklopu nje i amandman dopredsjednice Hrvatske konzervativne stranke i europarlamentarne zastupnice Ruže Tomašić kojim se briše članak Mediteranske uredbe, a koji onemogućuje korištenje okružujućih mreža plivarica na dubinama manjima od 70 posto njihove visine, uslijedila je dobra vijest za hrvatske ribare. Ovim se amandmanom izbrisao članak koji bi ribare stavio u izrazito težak položaj te onemogućio čak 89 posto ulova koji se ostvaruje ovim mrežama.

Zahvaljujući naporima zastupnice Tomašić te lobiranju za ovu važnu izmjenu, hrvatski ribari će nesmetano nastaviti loviti svojim mrežama plivaricama.

Uz lijepe vijesti i uspjeh naše dopredsjednice u nevjerici smo pročitali još jednu vijest. Naime, hrvatski zastupnici IDS- ov Ivan Jakovčić, HNS-ov Jozo Radoš te nezavisni Davor Škrlec glasovali su protiv ove Uredbe koja direktno pogoduje hrvatskim interesima. Ostaje nejasno zašto su se potonji odlučili na takav potez koji je u suprotnostima s hrvatskim gospodarskim interesima. Suludo je čak i dodati, jer se podrazumijeva, da bi upravo kao zastupnici Republike Hrvatske tu istu državu trebali braniti, služiti i štiti njezine interese, a ne nanositi štetu njezinom društvu.

U vrevi napora zastupnice Tomašić te sazrijevanja plodova dosadašnjeg uspješnog četverogodišnjeg rada u Europskom parlamentu mogu se naći čak i oni koji te iste zasluge pokušavaju pripisati sebi. Tako je europarlamentarna zastupnica Marijana Petir poslala priopćenje medijima u kojem navodi kako je usvojeni amandman ni manje ni više nego njezin. Uskoro je objavljena i snimka na kojoj se može vidjeti i čuti kako je amandman zastupnice Marijane Petir dobio tek tri glasa podrške te posljedično odbijen.

“Usvojen je moj amandman zato što sam ja predložila da se briše članak 3, stavka 3 i to su se svi složili, zapravo izlobirala sam za taj amandman, a ona je predložila da se briše stavak i 2 i 3 i zato je dobila samo tri glasa na odboru”, kazala je zastupnica Tomašić.

Uz sve kukavičke pokušaje diskreditacije zastupnice Tomašić i njezinog rada, ali i nejunačka djelovanja na štetu države koju zastupaju, ostaje nam nadati se da će, u što skorijem roku, svima koji rade protivno hrvatskim interesima proraditi savijest. Brzina kojom se događa iseljavanje iz Hrvatske je sve veća. Jedino zajednički napori i sloga oko strateških i nacionalno važnih pitanja mogu to isto iseljavanje usporiti pa i zaustaviti.

Dopredsjednica HKS-a i zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić gostovala je u Novom danu na N1 televiziji i komentirala na koji je način u europskim institucijama doživljen spor Hrvatske i Slovenije oko primjene arbitražne presude, ali i najavu donošenja zakona o sprječavanju govora mržnje. Ispod prenosimo intervju objavljen na portalu N1.

Kako je uspjelo da bude usvojen amandman, koji je za hrvatske ribare bio važan, a kojim se dozvoljava da love okružnim mrežama. Kako ste uspjeli progurati amandman?

Znate da lobiranje znači jako puno. Mi smo tražili od početka 2014. način kako promijeniti mediteransku uredbu iz 2006. koja definira mreže plivarice. Ja sam išla od kolege do kolege i objasnila svima koliko je ovo nama važno, njima nije bilo toliko važno i pristali su podržati ovaj amandman.

Što ce to značiti za ribare i koja je najveća dobit toga?

To još nije gotovo. Pola smo odradili, idemo u trijalog izmedu Vijeća, Komisije i Parlamenta. Ja predstavljam Parlament, kolege iz Hrvatske predstavljaju Vijeće i nadam se da cemo se udružiti protiv Komisije i da ćemo to odraditi do kraja.

Koje su posljednje informacije od strane Europske komisije vezane uz spor Hrvatske i Slovenije oko arbitraže? Hoće li se Komisija uključivati u rješavanje spora?

Ne vjerujem da ce se ukljućiti. Možda hoće da na neki način nagovore dvije strane da sjednu za stol. Znaju dobro da je Hrvatska spremna za razgovore, ali i da su u Sloveniji izbori.

U kojem roku će se to dogoditi?

Mislim da neće uzeti dugo vremena, ali tek nakon izbora u Sloveniji. Hrvatska neće popustiti i ne smije popustiti. Morat će sjesti i dogovoriti se, a to će i Europsku komisiju i Europski parlament i Europsko vijeće natjerati da sjednu za stol i da se to riješi.

Slovenija je proizvela diplomatsku ofanzivu u institucijama EU. Je li to produktivno ili kontraproduktivno?

Je, pritisak je veliki, ali puno zastupnika i ljudi u Komisiji i Vijeću nije baš da ih je briga za to. To je kao kad nama netko kaže da izmedu Francuske i Belgije postoje problemi. Nas to ne zanima previše i takvog su stava i ljudi u Komisiji.

Je li realno očekivati pritiske prema Hrvatskoj i prijetnje nekim sankcijama?

Ne može EU ili EK to napraviti, nemaju načina da to naprave, u Lisabonskom ugovoru to uopće nije alat. To je problem izmedu dvije države, trebaju sjesti i dogovoriti se, a oni mogu blago vršiti pritisak i tražiti da se to riješi. Ali to nam može biti pomom kad budemo rješavali granične sporove sa Srbijom, Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom.

Koji je stav EU oko Pelješkog mosta? Je li Europska komisija zaustavila financiranje Pelješkog mosta zbog graničnog pitanja?

Nije zaustavila financiranje, nego je problem naša troma birokracija. Nema to veze s BiH, jer zna se gdje se gradi Pelješki most i koliko je udaljen od Neuma. Hrvatska je dogovorila sve s BiH, tako da tu nema problema, osim naše trome birokracije.

Očekujete li promjenu izbornog zakona u BiH?

Inicijativa je dobra, samo je kasno, ne može se mijenjati izborni zakon pred izbore. Trebalo se lobirati odmah nakon prošlih izbora. Ovaj zakon nije fer, trebali smo to komunicirati prema svima, ne može se nešto napraviti u zadnji tren i očekivati da ce to netko za nas napraviti.

Kako komentirate prijedlog za zakonskim ograničavanjem lažnih vijesti i govora mržnje?

Što se tiče medija, to je jako lako, uvedu se stroge kazne za laži i mediji ce paziti, što se tiče privatnih osoba, to se isto treba sankcionirati. Trebale bi se uvesti puno strože sakncije, ali isto tako paziti da se ne ograniči slobodno izražavanje.

Jeste li vi protiv uvođenja takvog zakona?

Može se točno definirati što je govor mržnje, jer nije lijepo čitati o sebi stvari koje nisu utemeljene i nisu istinite te koje nemaju nikakvih uporišta za te tvrdnje. Ne vidim zašto se to ne bi sankcioniralo.

Kako se u Strasbourgu komentira njemački zakon? Tamo se izdavači kažnjavaju ogromnim kaznama i do 50 milijuna eura.

Pola ljudi je za, pola protiv, misle da se na taj način zaustavlja slobodno izražavanje.

Znači li to da se u Republici Hrvatskoj ne provode zakoni koji već postoje?

U Hrvatskoj se puno zakona uopće ne provodi i donosimo nove zakone, jer mislimo da ce se provoditi sami od sebe. U Hrvatskoj ima dosta dobrih zakona, i bit cemo zadovoljni, samo neka se provode.

 

Radnik ide tamo gdje su bolji uvjeti

Vodeći ljudi izvršne vlasti kao i lideri oporbe sve više daju obećanja kako će spriječiti iseljavanje mladih iz Hrvatske. S druge strane, demografi u medijima napominju kako je broj Hrvata koji je iselio u Njemačku, u prošloj i pretpošloj godini, zastrašujući u odnosu na broj stanovnika u Hrvatskoj.

Što je glavni razlog odlaska tako ogromnog broja radno sposobnog stanovništva u Njemačku i još neke zemlje zapadne Europe? To su zasigurno lakše mogućnosti pronalska posla te većih plaća, kao i boljeg standarda života.

Savezna Republika Njemačka ima preko 82 milijuna stanovnika. Hrvatima omiljena Bavarska (Bayern) ima 12,8 milijuna stanovnika, a najrazvijenija njemačka zemlja Baden-Württemberg, u koju Hrvati rado iseljavaju već desetljećima, ima 10,9 milijuna stanovnika. Prema popisu stanovništva iz 2017. Hrvatska ima 4,28 milijuna stanovnika s tim da neki demografi tvrde kako je broj stanovnika Republike Hrvatske, zbog iseljavanja, već pao ispod 4 milijuna.

Ključan razlog povećanog odlaska Hrvata u Njemačku je ukidanje radnih dozvola za 4,2 milijuna hrvatskih državljana. Ako ste dobili posao u Njemačkoj, postupak koji slijedi u Hrvatskoj je jednostavan – otkaz sa zakonskim otkaznim rokom nakon čega Vas, poslije izvršene prijave u općini boravka u Njemačkoj, poslodavac prijavljuje na novo radno mjesto.

Tako veliko i razvijeno njemačko tržište rada guta radnike malog i slabije razvijenog tržišta. Takvom tržištu rada nije problem u jednoj godini prihvatiti novih 50.000 radnika iz Hrvatske. To im je pogodnost.

Prema svim prognozama, stanje koje se predviđa u Hrvatskoj u 2018. godini je još gore. Prognoze govore kako će, nakon izuzetno dobre 2017. godine, proizvodnja u Njemačkoj i u 2018. godini još rasti. Ono što se spominje kao trenutni nedostatak njemačkog gospodarstva je nedovoljan broj stručnih radnika. Posljedično tome prijeti opasnost da iz Hrvatske prema Njemačkoj zakorači mnoštvo stručnih i obrazovanih ljudi.

Ono što prvo treba napraviti je ne izgubiti kontakt s novo iseljenima i poboljšati kontakte s onima koji su iselili ranije. Dok je Hrvatska i dalje u grupi članica Europske unije s najnižim minimalnim plaćama ono čega stvarno imamo u izobilju su obećanja političara, ali nažalost bez pokrića. Dakle, obećanja nam ne fali. Fali nam itekako vjerodostojnih političara kako u vlasti tako i u oporbi. Fali nam onih političara kojima bi hrvatski narod stvarno i vjerovao!

Odlična vijest za hrvatske ribare!

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta usvojena je Uredba o tehničkim mjerama, a u sklopu nje i važan amandman europarlamentarne zastupnice i dopredsjednice Hrvatske konzervativne stranke Ruže Tomašić. Ovim amandmanom briše se članak Mediteranske uredbe koji onemogućuje korištenje okružujućih mreža plivarica na dubinama manjima od 70 posto njihove visine. Takva je odredba bila krajnje nepovoljna za hrvatske ribare koje ovo pitanje muči još od ulaska Hrvatske u EU.

Naime, ribolov okružujućim mrežama plivaricama odvija se u priobalnom području gdje dubine značajno variraju zbog utjecaja morskih struja i promjenjive konfiguracije dna. Izmjenom Mediteranske uredbe uvažile bi se specifičnosti Jadrana, a hrvatskim ribarima, koji 89 posto ulova ostvaruju ovim mrežama, bio bi znatno olakšan posao.

Tomašić se također uspjela izboriti i za definiciju tradicionalnog ribolova, odnosno za definiciju nekomercijalnih ribarskih aktivnosti kojima se živi morski resursi ograničeno iskorištavaju na lokalnoj razini, isključivo za osobne potrebe i isključivo uz korištenje tradiciskih ribolovnih alata i tehnika. Izborila se i za definiciju mreža potegača, koje su od iznimne važnosti za sektor ribarstva RH.

“Nakon što je Europski parlament usvojio Uredbu o tehničkim mjerama i moj amandman, sad se mora postići kompromis s Komisijom i Vijećem. Kao zamjenica koordinatora ECR grupe za ribarstvo jedina ću od hrvatskih zastupnika sudjelovati u trijalogu i dati sve od sebe da ovaj amandman bude dio kompromisnog rješenja što će konačno dovesti do izmjene Mediteranske uredbe”, izjavila je Ruža Tomašić.

Podsjećamo, Tomašić kao jedina hrvatska članica Odbora za ribarstvo EP-a ovaj je važan amandman progurala u matičnom odboru krajem studenog prošle godine, nakon čega se našao na plenarnoj sjednici na kojoj je konačno i usvojen.

R. Tomašić u zaštiti hrvatskih ribara

Uslijed problema s Piranskim zaljevom europarlamentarna zastupnica i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić uputila je u službenu proceduru Europskog parlamenta, u ponedjeljak 09. siječnja 2018., pitanje Europskog Komisiji, a vezano je za ulazak slovenske policije na hrvatski teritorij i protupravne kazne koje Slovenija izdaje hrvatskim ribarima u Savudrijskoj vali.

Podsjećamo kako je Tomašić još u ožujku prošle godine postavila pitanje Jeanu Claudeu Junckeru, predsjedniku Europske komisije, kojim je tražila od njega da se izjasni o svojoj izjavi kojom daje potporu nastavku arbitražnog procesa o hrvatsko-slovenskoj granici, a iz kojega se Republika Hrvatska povukla nakon teške povrede međunarodnog ugovora sa slovenske strane. U odgovoru kojeg je zastupnica Tomašić zaprimila u lipnju, Komisija je okrenula ploču o potpori arbitražnom procesu. Istaknula je da ona nije stranka u sporazumu o arbitraži, već je djelovala kao posrednik u postupku koji je vodio do uspostave arbitražnog vijeća između Slovenije i Hrvatske na temelju sporazuma prema međunarodnom pravu te da je spremna podržati bilo koje održivo bilateralno rješenje ako se o njemu dogovore obje stranke. Također, Komisija je pozvala Hrvatsku i Sloveniju da nastave bilateralni dijalog o tom važnom pitanju koji bi trebao dovesti do pravne sigurnosti u pogledu konačnog rješenja graničnog spora.

Tekst pitanja koja je zastupnica Tomašić uputila Komisiji prenosimo u cjelosti:

Nastavno na odgovor E-001677 u kojemu se Komisija založila za održivo bilateralno rješenje o kojemu se trebaju dogovoriti obje strane, Europsku komisiju želim upoznati s činjenicom da je Slovenija prošli tjedan jednostranim potezom te bez prethodnog dijaloga s institucijama Republike Hrvatske počela provoditi svoju nadležnost u Jadranskome moru, uključujući i naplaćivanje kazni hrvatskim ribarima koji uđu u, po njihovim tvrdnjama, slovenske vode u Piranskom zaljevu.

S tim u svezi, slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je kako će hrvatski ribari koji ne budu željeli plaćati kazne koje Slovenija izda imati poteškoća nakon što dođu u Sloveniju. Ovakav jednostrani potez Slovenije izazvao je zabrinutost te mnoštvo negativnih reakcija među ribarima te svekolikom hrvatskom javnošću.

Budući da se RH jednoglasnom odlukom Hrvatskog sabora povukla iz arbitraže nakon teške povrede međunarodnog ugovora sa slovenske strane, akcije slovenske policije u onome što su do završetka procesa hrvatske vode protuzakonite su.

Europsku komisiju stoga želim upitati kakav stav ima prema nedvojbenim namjerama Slovenije da kažnjava hrvatske ribare koji ribare u još uvijek hrvatskim vodama Piranskog zaljeva?

Drži li Komisija da je navedeni potez Slovenije sukladan međunarodnom pravu?

Kako bi se osiguralo mirno rješenje navedenog spora, planira li se Komisija ipak aktivnije uključiti u posredovanje?