U organizaciji zastupnice u Europskom parlamentu Ruže Tomašić i predsjednika Hrvatske konzervativne stranke i zamjenika vukovarskog gradonačelnika Marijana Pavličeka u suradnji s europskim konzervativcima iz Odbora regija Europskog parlamenta u petak, 28. travnja 2017.,  u Vukovaru je održana međunarodna konferencija o urbanom i ruralnom razvoju “Kako Slavonija može uspješnije i efikasnije izvlačiti novac iz fondova Europske unije?”. Cilj konferencije je, kako su istaknuli konzervativci iz desetak zemalja EU-a, razmjena iskustava u povlačenju sredstava iz europskih fondova te jačanje lokalne i regionalne samouprave u zemljama članicama Europske unije.

Predsjednik Grupe Europskih konzervativaca u Odboru regija, Nizozemac Rob Jonkman, u uvodnoj riječi istaknuo je kako mu je posebno zadovoljstvo što se konferencija održava u Vukovaru, jednom od gradova koji je najviše stradao tijekom nedavne turbulentne povijesti. Istaknuo je kako je cilj Grupe jačanje prava građana i lokalne samouprave koja treba donositi što snažnije odluke. Govoreći o pojmu lokalizam istaknuo je kako je to jedno od glavnih načela politčkog kluba Europskih konzervativaca i reformista pri Europskom Odboru regija kojim se žele osnažiti građani. To načelo podrazumijeva da se odluke donose na razini na kojoj je to najizvodivije te da ih, kad god je to moguće, donose pojedinci, odnosno lokalne ili nacionalne vlasti, a ne nadnacionalna tijela. Naglasio je kako je EU postala previše birorkratizirana i ne radi uvijek u skladu s javnim mnijenjem te da se mora mijenjati. “Želimo da se ljudi zbližavaju i da ne ratuju, ali to ne znači da želimo centralizirani sustav vladanja u EU”, naglasio je Jonkman.

Marijan Pavliček: Želimo iz Vukovara poslati pozitivne primjere i pozitivne vijesti

Domaćin konferencije Marijan Pavliček zahvalio je kolegama iz ECR-a što su odlučili u Vukovaru održati međunarodnu konferenciju i prenijeti nam svoja iskustva o povlačenju sredstava iz europskih fondova.
Podsjetio je kako je Grad Vukovar  do Domovinskog rata imao 45.000 stanovnika. Godine  1991., tijekom srpske  tromjesečne agresije grad je sravnjen sa zemljom.
“Nakon pada grada 250 djelatnika i ranjenika vukovarske bolnice ubijeno na Ovčari, sedam kilometara od grada i danas se oko 390 osoba vodi kao nestalo. Prema nekim vojnim analitičarima količina eksploziva bačena na Vukovar imala je snagu dvije atomske bombe. Podsjetio je da je  grad prije rata bio snažno industrijsko središte sa snažnom obućarska industrijom i 17.000 zaposlenih u kombinatu Borovo gdje su se osim obuće proizvodile i automobilske gume. Nakon Domovinskog rata preko 2,5 milijardi kuna je uloženo u obnovu grada, od toga 90 posto iz proračuna RH, a desetak posto iz sredstava EU-a i donacija. Danas Vukovar ima 22.000 stanovnika i to je najstrašnija posljedica rata. Problem cijele istočne Hrvatske je što je velik dio mladih ljudi napustio ovo područje u potrazi za poslom. Trenutačno sudjelujemo u vlasti u Vukovaru i cilj nam je zaustaviti negativne trendove i stvoriti preduvjete za otvaranje novih radnih mjesta. Preko 250 radnih mjesta je otvoreno u protekle tri godine i nećemo na tome stati. Što se tiče suživota u gradu nema nikakvih međunacionalnih ekscesa, ali i dalje smo podijeljeni grad, imamo odvojene vrtiće i škole. Želimo iz Vukovara poslati pozitivne primjere i pozitivne vijesti kako bi što više mladih ostalo i živjelo na ovom području”, rekao je Pavliček.

U prvoj panel raspravi na temu“Kohezijska politika Eurospke unije i fondovi EU: primjeri najboljih lokalnih praksi”, pod predsjedanjem Alana Gordona Keymera CBE FCA, Županijsko vijeće Tandridge županije, govorili su konzervativci Josip Pavić, načelnik općine Sibinj i Martin Kordić, načelnik općine Vođinci, Inge Bruijns, Udruga nizozemskih općina (VNG), govornik iz predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj te Denis Tomaš, predstavnik županije Liberec u Češkoj.

Josip Pavić: Ljudi s terena najbolje znaju kako upravljati poljoprivrednim resursima i pokrenuti razvoj

Načelnik općine Sibinj Josip Pavić podsjetio je kako je, nakon što je naslijedio  jednu od najvećih općina u Republici Hrvatskoj, u njoj zatekao katastrofalno stanje.
“Prethodno vodstvo završilo je u istražnom zatvoru zbog sumnje u udruživanje u koruptivne radnje. Osumnjičeni su da su oštetili općinski proračun za 58 milijuna kuna, a meni i mom novom vodstvu ostavili su blagajnu u minusu od osam milijuna kuna. Kada vam kažem da nam je općinski račun na duže vrijeme bio blokiran, da djelatnici nekoliko mjeseci nisu primali svoju plaću, da nam je bila isključena struja, telefon, grijanje pa čak i internet, smatram da dovoljno govori o ozbiljnosti  situacije u kojoj smo se našli”, rekao je Pavić.

Podsjetio je kako su zbog velikog zalaganja i predanosti te racionalizacije općinskih rashoda već nakon njegovog kraćeg perioda vođenja općine, mediji općinu Sibinj nazvali „ekonomskim čudom“ zbog činjenice da je uspjela vratiti većinu naslijeđenih dugova i uspjela revitalizirati  općinu okrenuvši se EU projektima.

Istaknuo je kako se općina Sibinj iz Europskog socijalnog fonda putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u protekle četiri godine uspješno  kandidirala  za tri programa:  Pomoć u kući starijim i nemoćnim osobama
Navedenim programom  pomoglo se osobama treće životne dobi u poslovima koje oni nisu u stanju sami odraditi gdje su na raspolaganju imali djelatnice koje su im pomagale u svakodnevnim kućanskim poslovima. Program Revitalizacija javnih površina podrazumijeva zapošljavanje muške populacije koja je  je duži period bila nezaposlena s ciljem aktiviranja i uključivanja u društveno koristan rad zajednice radeći i pomažući u raznim komunalnim poslovima. Treći program, Mladi za EU,  ima za cilj uključivanje mladih i visokoobrazovanih osoba u rad lokalne uprave, proučavanje funkcioniranja lokalne zajednice, proučavanje strateških dokumenata na lokalnoj razini te upoznavanje i praćenje natječaja kao i pripremu istih.

“Moram istaknuti da sam kroz navedene Programe u svojoj općini zaposlio  gotovo 150 dugotrajno nezaposlenih osoba koje smo i na ovaj način motivirali i uključili u društveno koristan rad lokalne zajednice. Tom prilikom za zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih osoba povukli smo sredstva u iznosu od 600.000 kuna”, naglasio je Pavić.

Od ostalih uspješnih projekata načelnik Pavić istaknuo je kako je njegova općina pristupila urbanom području grada Slavonskog Broda gdje će o zajedno sa svim dionicima imati 345 milijuna eura bespovratnih sredstava na raspolaganju kroz ITU mehanizam kroz tri fonda: Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond.

Pavić je naglasio da mjere Programa ruralnog razvoja trebale bi biti pokretač ruralnih područja zajedno s Lokalnim akcijskim grupama (LAG-ovima) koje su važan oslonac stanovništvu u osiguranju boljih životnih i radnih uvjeta na svojim područjima. “Zajednička poljoprivredna politika EU upravo LAG-ovima prepušta provedbu projekata ruralnog razvoja u svrhu revitalizacije sela i stvaranja novih radnih mjesta. I ono što mi konzervativci zagovaramo je upravo to da ljudi s terena najbolje znaju kako upravljati poljoprivrednim resursima i pokrenuti razvoj na vlastitom području ‘pristupom odozdo prema gore’.”
Iz svega što je navedeno vidljivo je da se racionalnim raspolaganjem javnih sredstava unatoč velikim problemima sve  može prebroditi, ujedno približiti se mještanima te uspješno sudjelovati na provođenju projekata, no svima nama predstavlja veliki problem potpuna centralizacija državne vlasti i stavljanje sve više obveza na lokalnu upravu. Danas s ponosom mogu istaknuti da je općina Sibinj u samom vrhu općina u RH  u kojoj konzervativci obnašaju apsolutnu vlast”, rekao je na kraju izlaganja Josip Pavić.

 Martin Kordić: Netransparetnost dodjele sredstava velik problem u Hrvatskoj

Načelnik općine Vođinci Martin Kordić  istaknuo je kako svaka strategija razvoja započinje vizijom i jasno definiranim ciljevima, a njegova je da na čelu općine Vođinci bila pokretanje razvoja općine pomoću četiri ključna razvojna cilja: Izgradnja i razvoj komunalne i prometne infrastrukture, razvoj poljoprivrede s rastom vosokodohodovnih kultura te izgradnja i razvoj preređaivačkih i skladišnih kapacitetam, razvoj socijalne infrastrukture s ciljem poboljšanja položaja osjetljivih grupa društva i razvoj ruralnog turizma na način kojoi vodi značajnom i trajnom smanjenju nezaposlenosti. Istaknuo je kako je u protkele četiri godine za njegova mandata u razvoj općine Vođinci uloženo 10.880.000 kuna od čega su 7.647 milijuna kuna sredstva EU-a i nacionalnih donatora, što znači da je oko 70 posto uloženih sredstava povučeno iz Unije. Naglasio je kako bi ovaj iznos bio i veći da ne postoji velik broj administrativnih zapreka koje otežavaju put do sredstava iz Fondova.  Kao velik problem istaknuo je činjenicu netransparentnosti dodjele sredstava rekavši kako se nakon pripremljenih i dokumentiranih projekata ne može dobiti uvid u ocjenjivanje projekta kada ne prođe na natječaju.

Ruža Tomašić: Potrebno je intenzivirati opću promociju svih LAG-ova

Eurozastupnica i članica Odbora za regije EP-a Ruža Tomašić, govoreći u drugom panelu  na temu   “Budućnost gradova i regija u Europi”, istaknula je kako je za razdoblje 2014-2020., Republici Hrvatskoj namijenjeno dvije milijarde eura, koje se trebaju uložitiu modernizaciju i razvijanje komeptitivnih ruralnih i uranih područja, kao i u ekološki razoj i općenito podizanje kvalitete života građana. “Tijekom razdoblja od 2014. do 2020., kohezijska politika je temeljito izmijenjena, što sada zahtijeva promjenu mentaliteta i metoda rada na svim razinama upravljanja, uključujući horizontalnu koordinaciju i uključenost dionika te, u što većoj mjeri, lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice (CLLD-a.)

Potrebna nam je učinkovita investicijska politika, koja je usmjerena na gospodarski rast i zapošljavanje, bliska građanima i primjerenija specifičnim teritorijalnim osobitostima. Od ključnih preduvjeta za buduću uspješnu apsorpciju EU fondova treba omogućiti kvalitetniju i efikasniju suradnju između centralne i lokalne vlasti. Od iznimne je važnosti da se fokusiramo na problem manjka povjerenja centralne vlasti spram lokalne i regionalne. Nažalost, taj nas trend prati već desetljećima, i rezultat je povijesnih okolnosti.  Međutim, dokle god se svi zajedno ne uključimo u rješavanje ovog problema, i ne učvrstimo javno-privatna partnerstva i suradnju na svim razinama upravljanja, dotle će protok informacija, znanja, te u konačnici i EU novca biti otezan, u nekim slučajevima i nemoguć…

U Odboru za regionalni razvoj u Europskom parlamentu,   zalažem se za regionalnu i lokalnu zajednicu, želim da se njihov glas više čuje. Smatram da je u vremenima velike krize u našoj Domovini i u Europskoj uniji od iznimne važnosti upravo jačati lokalne i regionalne sudionike, jačati njihove kapacitete, educirati ih, kako bi bili manje ovisni o centralnoj vlasti i kako bi uistinu mogli pridonijeti razvoju svoje zajednice, što će u konačnici rezultirati i boljitku država članica. Sukladno tome, u Europskom paralmentu sam predložila dvije teme za izvješće.

Prošle godine sam bila izvjestiteljica za izvješće vezano za nove instrumente u kohezijskoj politici: Lokalni razvoj vodjen zajednicom i Integrirana Teritorijalna Ulaganja – upravo sam se tu osvrnula na  problem „manjka povjerenja centralne vlasti spram lokalne i regionalne”- s kojim se na žalost susreće Hrvatska kao i veliki broj ostalih članica Europske unije.

Nažalost, LAG-ovi u Republici Hrvatskoj nisu prepoznati kao platforma za ruralni razvoj područja: potrebno je intenzivirati opću promociju svih LAG-ova, kao perspektive za razvoj ruralnih krajeva, treba jačati osviještenost ključnih dionika. Potrebno je poboljšati protok informacija od Ministarstva preko lokalnih samouprava do lokalnog stanovništva.

Stoga, ako želimo da se smanji manipulacija informacijama i isfrustriranost velikog dijela stanovništva, moramo pronaći načine kako da im se približimo, a najbolji način je kroz edukaciju i osposobljavanje i uključivanje u projekte.

Prošle godine sam predložila novu temu za izvješće u Europskom parlamentu: O budućim perspektivama za tehničku potporu u okviru kohezijske politike, koje je u utorak 25. travnja 2017. godine, dobilo jednoglasnu potporu u Odboru za regionalni razvoj. U izvješću sam predložila nove i efikasnije načine kako da se novac, u sklopu tehničke pomoći,  koji  na razini država članica EU-a iznosi 13,4 milijarde eura usmjeri efektivnije prema lokalnoj i regionalnoj zajednici. Riječ je o iznimno velikoj svoti novca – međutim, nažalost, dosadašnja praksa korištenja tog novca je bila izrazito netransparentna, i nije bila dovoljno ciljana lokalnim specifičnostima. Novac je naravno, uvijek bio iskorišten, međutim nama bi trebalo biti u cilju da on bude iskorišten efektivno, efikasno, transparentno i da uistinu bude usmjeren k jačanju kapaciteta, edukaciji lokalnih i regionalnih zaposlenika –  kako bi lokalna zajednica  u budućnosti bila manje ovisna o centralnoj vlasti i kako bi vise pridonijeli svojoj zajednici –  jer je lokalno stanovništvo najbolje upoznato sa svojim potrebama i potencijalima.

Nažalost, u mnogim državama članicama tehnička pomoć se koristila na nacionalnoj razini za osposobljavanje regionalnih ili lokalnih tijela tijekom kojeg lokalni ili regionalni predstavnici nisu imali priliku izraziti svoje potrebe, tako da osposobljavanja nisu bila usmjerena na lokalne potrebe ili prilagođena ciljanoj skupini sudionika.

I za kraj, važno je napomenuti kako će se dosadašnja kohezijska politika, i korištenje EU fondova, nakon 2020. značajno promijeniti. Posebice, nakon izlaska Velike Britanije iz Europske unije, raspoloživa sredstva za sve države članice će se smanjiti. Zbog toga, od iznimne je važnosti da se  pravovremeno  pripremimo i informiramo za nadolazeće promjene.

Nakon iskustva s aktualnim programskim razdobljem važno je u ranoj fazi krenuti s pripremama i rano započeti s kohezijskom politikom za razdoblje nakon 2020. kako bi se u regijama pravovremeno mogle pokrenuti konkretne inicijative na terenu. U pogledu strukture buduće kohezijske politike,  smatram da je najvažnije pojednostavniti politiku. Trebalo bi smanjiti birokraciju koja predstavljat teret regijama i građanima. Prostora za poboljšanje moglo bi biti u višestrukim razinama revizije i broju kontrola, kao i u upotrebi paušalnih iznosa ili standardnih troškova.
Osim toga, kohezijska politika mora biti fleksibilna kako bi bila u mogućnosti nositi se s nepredviđenim događajima”, rekla je Ruža Tomašić u svojem izlaganju.

Odana počast poginulima u Domovinskom ratu

U zaključnoj riječi Ruža Tomašić istaknula je kako se iz izlaganja svih sudionka na konfereniji može zaključiti kako, “bili mali ili veliki, moramo surađivati i zajedno ići prema onim vladama koje ne žele surađivati, kao u Hrvatskoj gdje se događa da ljudi pripreme projekte i dokumentaciju za povlačenje sredstava iz europskih fondova, a vlada onda izmijeni pravila. Ako se naše regije budu pomagale, ako znamo što se događa i upozorimo jedni druge, bit ćemo jači, jer i u broju može biti nekakav spas. Isto tako tražimo da se taj novac namijenjen regionalnom razvoju treba koristiti efektivno i transparentno i da bude usmjeren ka zapošljavanju regionalnih zaposlenika.  Mislim da smo imali uspješnu konferenciju”, zaključila je  Ruža Tomašić.

Uoči konferencije članovi Odbora za regije ECR-a u Europskom parlamentu na čelu s predsjednikom odbora Robom Jonkmanom i izaslanstvo Hrvatske konzervativne stranke na čelu s predsjednikom Marijanom Pavličekom na memorijalnom groblju položilo je vijence i zapalilo svijeće na spomeniku palim žrtvama Domovinskoga rata u
Vukovaru.

Recommended Posts
Kontaktirajte nas

Hvala Vam na vašem upitu. Javit ćemo Vam se prvom prilikom.

Not readable? Change text.

Start typing and press Enter to search