Hrvatska konzervativna stranka u četvrtak, 19. svibnja 2016. uputila je priopćenje medijima u povodu izbora sudaca Ustavnog suda pod naslovom “Sumrak Ustavnog suda” u kojem ukazuje na problematičan sastav Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav koji o tome odlučuje te moguće štetne posljedice novog sastava Ustavnog suda. Priopćenje donosimo u cijelosti:

Sumrak Ustavnog suda

Članovi saborskog Odbora za ustav, poslovnik i politički sustav ovih dana biraju kandidate za suce Ustavnog suda koje će predložiti i dati na glasovanje Hrvatskom državnom saboru. Time je iznimno vrijedna uloga dana članovima Odbora za ustav od kojih se očekuje da predlože kandidate dostojne važne uloge čuvara Ustava RH.

Ustavni sud slovi kao najviše pravno tijelo RH a „Ustav“ kao najviši pravni akt neke države, iza kojeg, aksiološki slijede zakonodavna vlast odnosno Hrvatski državni sabor), izvršna vlast odnosno Vlada RH) te sudbena vlast (Vrhovni sud, županijski sud i sl.) Ustavni sud kojeg čine izabranih 13 sudaca uređuju odnose, sveze, međuodnose između pojedinca i države. Time imaju ulogu brige o pravima pojedinaca, skupine pojedinaca, naroda, države, a naši stari su već odavno ustvrdili Država to smo MI.  No, pitanje je kakve ćemo čuvare Ustava, prava pojedinaca, naroda i države dobiti ako polovicu članova Odbora za ustav, poslovnik i politički sustav čine osobe poput Vesne Pusić, Peđe Grbina, Milorada Pupovca, Orsata Miljanića, Ingrid Antičević Marinović i Josipa Leke!?

Ovdje treba napomenuti da su Ingrid Antičević Marinović i Josip Leko sami sebe nominirali za kandidate sudaca Ustavnoga suda. Zasada postoji tek slaba nada da će kroz svoje sudjelovanje u radu Odbora za ustav, poslovnik i politički sustav objektivno procijeniti jesu li oni doista najbolji izbor sa obavljanje dužnosti suca Ustavnoga suda. Nadu nam daje rad Povjerenstva za sukob interesa koje, iz svoje ne baš zahvalne pozicije između čekića (HDZ) i nakovnja (SDP), daje neke nježne smjernice i upute kako se odnositi prema navedenom. (Više na stranicama Povjerenstva za sukob interesa)

A mi, takozvani obični mali ljudi, građani RH, trebali bismo valjda zaboraviti dosadašnje dosege u izjavama i poduzetim aktima od strane nekih članova Odbora, poput one da je Hrvatska izvršila agresiju na BiH ili da su svi ubijeni na raznim poslijeratnim stratištima Hrvatskoga naroda to i zaslužili, odnosno da “nisu nevini samo im se nije sudilo”, čime se sugerira da su dobili zasluženu kaznu.

Zar bismo trebali zaboraviti izjave nekih članova Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav usmjerene prema samom „Ustavnom sudu“ i njegovim članovima da tamo sjede  “trolovi”, dakle, ljudi koji nisu vrijedni poštovanja, te kao takav Ustavni sud treba ukinuti. Ukinuti jer postoji nadnacionalni sud u Strassbourgu za ljudska prava pa se hrvatski građani mogu obratiti tuđincima da im sude i presuđuju.

Nismo baš sigurni da će se tamo voditi računa o našim interesima i da će biti politički, gospodarski i interesno neutralni, iskreni i objektivni. Koliko su te nadnacionalne institucije politički neutralne, iskrene i objektivne, nedavno smo mogli vidjeti na primjeru Haaškoga suda koji je notornog huškača i ratnog zločinca Vojislava Šešelja oslobodio svih optužbi.

Ovdje treba podsjetiti i na slučaj saborske zastupnice i članice Odbora Ingrid Marinović Martinović koja je u Hrvatskom državnom saboru izrekla pozdrav „Smrt Fašizmu“(!), kao da je njihov antifašizam gajio demokratske evolutivne dosege. A znamo da  taj „Smrt fašizmu“, koji dolazi od njihova antifašizma i koji je utemeljen  na boljševičko-marksističkoj ideologiji jugoslavenskog tipa, zasigurno nije baš najbolji uzor za današnju modernu demokratsku Republiku Hrvatsku.

S obzirom njihovu povijest i nasljeđe hrvatskog „antifašizma“, opravdano je sumnjati da će takvi “antifašisti” znati zastupati, štititi prava i interese pojedinaca, građana, Hrvata.  Možemo se samo nadati da nakon izbora sudaca Ustavnog suda po pravdu nećemo morati ići na sud za ljudska prava u Strasbourg!

Nažalost, prema profilu onih koji ih biraju, te dosadašnjeg iskustva i sklonosti naših najviših izabranih dužnosnika ka političkoj trgovini, takva mogućnost je sve izvjesnija.

Hrvatska konzervativna stranka