Gotovo sve demografske studije i analize, bilo da se radi o stručnoj podlozi za izradu Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske koju je Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta izradila za Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja ili o demografskoj prognozi UN-a objavljenoj u izvješću “World Population Prospect”, pokazuju da je Hrvatska prema sadašnjem stanju izložena izuzetno visokom riziku depopulacije. Prvi podaci o broju rođene djece u Hrvatskoj u 2015. godini gori su od nacrnijih prognoza.

Suvišno je spominjati da bez dovoljnog broja mladih sposobnih osoba nema razvoja gospodarstva, a da se depopulacijom i očuvanje nacionalne i kulturne baštine ozbiljno dovodi u pitanje.

Ako se nastavi današnji trend, Hrvatska će već za 15-ak godina imati ispod četiri milijuna stanovnika. Stručnjaci Katedre za demografiju tvrde da se to može izbjeći samo na dva načina: prvi je da u Hrvatsku doseli 350 tisuća stanovnika više nego što će ih se iseliti ili da se gotovo udvostruči broj novorođene djece. Ali prema njihovom mišljenju, obje te mogućnosti su malo vjerojatne, dok je smanjenje broja stanovnika najizglednije.

O ozbiljnosti tih loših prognoza govori i broj rođene djece u Hrvatskoj u proteklim godinama, koji je 2013. godine pao ispod 40.000, a trend smanjenja nastavio se i 2014. godine kada je broj rođene djece bio manji od 39.000. U Hrvatskoj nikada nije bilo više umrlih, kao ni razvoda braka. Zasigurno nitko nacionalno osviješten ne bi želio da Hrvatska ovaj problem rješava većim brojem doseljenika od broja onih koji iseljavaju. Zato je nužno poboljšati uvjete života mladim obiteljima s djecom. I to bi trenutno trebao biti glavni hrvatski nacionalni projekt.

Jasno je da će na ovim prostorima dugoročno opstati i pobijediti ona nacija koja prva uspješno riješi pitanja populacijske politike. U tom pogledu trebalo bi ići u svim smjerovima, ali poglavito je povećanje osjećaja sigurnosti i poboljšanje materijalnog stanja mladih obitelji od izuzetne važnosti.

U hrvatskom društvu majčinstvu, kao najvažnijoj ulozi u ljudskom rodu, treba u prvom redu nastojati moralno i ljudski vratiti onaj dignitet koje je nekad imalo. U tom nastojanju trebaju se ujediniti i politička vlast i školstvo i crkva.
Odmah do majčinstva po važnosti u svakom slučaju treba biti i očinstvo, to se nikako ne smije zanemariti. Prejaka zaštita majčinstva uz zanemarivanje očinstva potiče razaranje obitelji. Na primjer, čak i Ustav Republike Hrvatske navodi da država štiti materinstvo, djecu i mladež, dok se očinstvo u Ustavu uopće ne spominje.

Srećom, u Ustavu je navedeno da je obitelj pod posebnom zaštitom države, mada se to u svakodnevnom životu baš i ne razaznaje. Primjerice, majka ili otac obitelji s većim brojem djece imaju pravo na uvećani osobni odbitak pri mjesečnom obračunu plaća, a u slučaju niskog ukupnog dohotka članova kućanstva ostvaruju i pravo na doplatak za djecu. I to je hvalevrijedna materijalna pomoć države i društva roditeljima. Ali, imaju li, primjerice, pri zapošljavanju u javnom i državnom sektoru prednost roditelji ispred samaca? Gleda li se pri smjenama i otkazima nakon promjene političke vlasti  na to koliko članova obitelji pojedini zaposlenik uzdržava? A najčešće su žrtve tih političkih čistki politički u bilo kojoj političkoj opciji neangažirani zaposlenici, dok se u tim prilikama uglavnom u potpunosti zanemaruje socijalna komponenta o broju osoba koje pojedini zaposlenik uzdržava.

I tako bi se mogli nizati i drugi primjeri državne i društvene nebrige o ljudima koji brinu o velikim obiteljima. U svakom slučaju, dosadašnje državne mjere koje su za cilj imale smanjenje depopulacije u Hrvatskoj pokazale su se neuspješne. I treba krenuti s novim mjerama.

Jedna od takvih mjera je: “Radno mjesto majka”. Ali i: “Radno mjesto otac” ukoliko se supružnici roditelji odluče na tu opciju. Naime, u Njemačkoj je porezni sustav tako sačinjen da se supružnicima roditeljima ne isplati da su oboje zaposleni, jer im različiti porezni razredi omogućuju veći prihod u slučaju da jedan od njih ostane kod kuće s djecom. I nije rijedak slučaj da se otac odluči ostati kod kuće s djecom, dok majka ide raditi, posebno kad se radi o tome da u pojedinoj obitelji majka ima veću stručnu spremu i time ostvaruje viši dohodak od oca.

Kada bi se svim majkama u Hrvatskoj omogućilo da ostanu kod kuće do treće godine starosti najmlađeg djeteta uz primanje prosječne plaće, taj projekt bi zahtijevao godišnje oko sedam milijardi kuna. Naravno da bi prema stručnoj spremi i broju djece trebale biti razrađene različite visine primanja, ali uzevši u obzir broj djece starosti do tri godine, prosječan broj djece u obitelji te prosječnu plaću u Hrvatskoj, radi se o iznosu tog reda veličine.

U usporedbi s proračunskim rashodima od 106,4 milijarde kuna u 2015. godini, projekt od najveće važnosti za Hrvatsku u iznosu od sedam milijardi kuna ne čini se nemoguć. Kada se uzme u obzir podatak o preko 20 milijardi kuna još uvijek aktivnog poreznog duga, jasno je da država može financirati ovaj projekt samo većom disciplinom dosljedne naplate poreznih obveza. Ova mjera bi smanjila neke rashode i izravno i posredno, kao što su doplatak za djecu i subvencije za jaslice kao izravni rashodi, a povećani pritisak na zdravstveni sustav kao posredan rashod, koji bi se zasigurno smanjio kod tako male djece kada bi majke ostajale s njima kod kuće.

Dobrobit koju bi ova mjera donijela može se znanstveno analizirati i prognozirati, ali svakom je unaprijed jasno da ovakve mjere mogu ukupno gledajući donijeti samo boljitak u trenutnoj situaciji u Hrvatskoj.
Naravno da bi u sklopu realizacije ovakvih mjera trebalo planirati i pozitivno odrediti kako će se situacija sa zaposlenjem razvijati kod žena na radnom mjestu majka, ili kod muškaraca na radnom mjestu otac, nakon što najmlađe dijete navrši tri godine starosti. U tim prilikama “otkaz” sigurno ne bi bio poticajna mjera, ali određena prednost pri zapošljavanju u javnom i državnom sektoru moglo bi biti dobro rješenje.

mr. sc. Petar Cota

Recommended Posts
Kontaktirajte nas

Hvala Vam na vašem upitu. Javit ćemo Vam se prvom prilikom.

Not readable? Change text.

Start typing and press Enter to search