Iz jučerašnje konferencije za novinstvo Vlade RH (28.04.2016.), sazvane radi predstavljanja programa reformi državne i javne uprave, kao i reformi institucija koje će posljedično imati pozitivne utjecaja na gospodarske prilike, mogu se determinirati 4 glavna reformska područja:

I.      Makro ekonomska stabilnost i fiskalna održivost,
II.    Lakši uvjeti poslovanja i bolja investicijska klima,
III.   Veća učinkovitost i transparentnost javnog sektora,
IV.   Bolje obrazovanje za tržište rada.

Nadalje, u svojoj strukturi reformi predstavljene su i kategorije promjena koja obuhvaćaju 18 podpodručja u gospodarstvu RH, ali i specificirana dva glavna cilja takvih reformskih strukturnih politika u 2016. i 2017. oblika:

1)    Povećanje održivosti duga opće države
2)    Promicanje rasta i zapošljavanja u hrvatskom gospodarstvu

Na prvi pogled nije jasno da li takve reforme se odnose na Republiku Hrvatsku ili Švicarsku Konfederaciju. Razlog tomu je da kvalitetnije sagledavanje navedenih reformi, pojednostavljeno govoreći, možemo i slikovitije prikazati kako bi bile jasnije izrečene ove tvrdnje.

Republika Hrvatska, njeno gospodarstvo, javnu upravu, institucije i druge strukturne kategorije, možemo zamisliti kao nježno bonsai japansko drvo. Drvo kojemu je potrebno puno njege i održavanja kako bi preživjelo u određenom prostoru. RH bonsai drvo činjeničnom situacijom raste na erodiranom tlu, gotovo nestalog humusa u kojem se njegovo korijenje nezaustavljivo suši i iscrpljuje. Time se onemogućuje dotok hrane, minerala i drugih kvalitativnih vrijednosti potrebnih za održavanje i opstanak života. Isto tako je u tvrdom zagrljaju bršljana koji se širi i time guši njegov rast, razvoj uz pomoć ostalih nametnika i parazita. A koji postojano i sistematično nagrizaju deblo našeg RH bonsai drveta.

Predstavljene reforme su gdje Vlada RH malim škaricama smireno, polako i samozadovoljno kao Japanac u nirvani obrezuju vrške krošnje elegantnim pokretima  zanemarujući pri tom osnovni egzistencijalni problem. Problem erodirajućeg tla, nedostatnog humusa, bršljena, nametnika i parazita koji svojim djelovanjem isušuju bonsai RH krošnju a time i cijelo drvo. Drvo spremno za nestanak, ako se ne poduzmu, u ovom slučaju, korjenite promjene.

Referirajući se na početak teksta, takve reforme bile bi sasvim u redu da nema navedenih problema, odnosno da je situacija u obliku stabilne, uređene države ili već navedene Švicarske Konfederacije. Međutim u našem slučaju stanje nije niti približno takvome da bi navedene reforme bile dostatne i sveobuhvatne kako bi se pravovremeno izbjegle neželjene posljedice. Lijek bolesniku treba odmah, a ne uz vremenski odmak koristeći pri tom sasvim neodgovarajući lijek.

No, hajdemo malo ozbiljnije pristupiti navedenim reformama. Vrlo dobro se zna i svima je jasno da su glavni problemi i uzroci dijagnosticiranog negativnog stanja reformski ostali netaknuti. Problematiku RH uvijek sagledavamo kao „Izazovi vs. Odgovori“.

A.    Visoki javni dug države
B.    Visoka nezaposlenost
C.    Visoki porezi
D.    Neutralan rast stope BDP

Erodirajuće tlo i humus metaforički su navedeni kao investicije. One su pogonsko gorivo svakog gospodarstva. Investicije su uvijek u korelacijskom odnosu sa poreznom (čitaj fiskalnom) politikom, a gdje su u reformskom slučaju Vlade RH ostali netaknuti, odnosno nepromijenjeni. Manje porezno opterećenje veće investicije i ulaganja. Decidiranije, PDV, porez na dobit, porez na osobni dohodak, trošarine i sl. kao glavne otegotne kategorije, ostale su iste. Uz promjenu gdje se u reformi navodi da će se uvesti dodatno porezno opterećenje na nekretnine. Je li to razlog više za kupovanje i investicijsko ulaganje u tržišta nekretnina RH? Takvo što svakako nije rješenje problema za (točka C pod Izazovima vs. Odgovorima). Mogli bismo kazati – upravno suprotno.

Također pritom se ne vidi kako će takva destimulirajuća fiskalna politika pridonijeti jednom od dvaju glavnih navedenih ciljeva pod točkom (2);

1)    Povećanje održivosti duga opće države
2)    Promicanje rasta i zapošljavanja u hrvatskom gospodarstvu

Naziv „održivost duga opće države“ nije stimulativan niti reformski. Svrsishodnije bi bilo da je naziv „Smanjene duga opće države“ jer to bi bilo značenje konkretnih reformi i iz toga razloga su prvenstveno dobili mandat za tako nešto, (točka A pod Izazovima vs. Odgovorim). U svojoj reformi navodi se smanjenje duga sa 86,7 posto na 80 posto u trajanju cijelog  četverogodišnjeg mandata, odnosno za razdoblje od 2016. – 2019. Međutim ionako je zadnja godina uvijek i izborna pa je fokus na izbornoj strategiji u kojoj se ne poduzimaju nikakve konkretne mjere i sl.

Pritom treba uzeti u obzir da svi ostali faktori ostanu nepromijenjeni u odnosu na planiranja „održivosti općeg duga države“. Konkretno RH zaduženost u euro valuti je 75 posto, gdje pod možebitnim utjecajem globalnih prilika ili neprilika deprecijacija kune, aprecijacija eura direktno mijenja cijelu priču kroz povećanje općeg duga RH. Također je upitno navedena održivost općeg duga države iz razloga gdje se navodi povećanje BDP 2016. – 2019. od 2 posto – 2,5 posto. Kamate na glavnicu iznose 12 milijardi kuna godišnjih proračunskih izdataka ili barem 3,5 postotnih poena rasta realnog (umanjenog za inflaciju) BDP godišnje. A gdje je tu još pitanje dugoročne održive referente kamatne stope? Gdje pri njezinoj promjeni poskupljuje kapital, cijena novca kao glavno sredstvo strategije „re-zaduživanje“ RH. Kako bi se kratkoročne kamate (stari dug) zamijenile dugoročnijim (novo zaduživanje) uz smanjene cijene kapitala. Koja je glavna strategija tkz. smanjivanja ukupnog duga države od strane ministarstva financija RH?

Kada navedenome pridodamo nedostatak investicija, smanjenje osobne potrošnje iz već rečenih razloga visokih poreza svakako je neodgovarajući odgovor pod točka D pod Izazovima vs. Odgovorima).
Ima li potrebe uopće spominjati, usred svega gore izrečenog, ponudu rješenja od strane Vlade RH u obliku reformi, odnosno problematike pod točkom B „Izazovi vs. Odgovori“. Nema, jer takvo što niti ne postoji ili preciznije pod ovakvim uvjetima reformi ne može se takvo što uzeti za ozbiljan pristup u smislu razmatranja povećanja zaposlenosti. (Više vidjeti pod naslovom Kozmetički proračun vlade RH).

Što se tiče bršljana, raznih nametnika i parazita na našem bonsai RH drvetu koji neumoljivo sišu, cijede i uništavaju deblo samog drveta spadaju pod kategoriju rashodovne strane državnog proračuna. U reformnim stavkama ne navode se konkretno smanjena kategorija tih stavaka. Ili preciznije, uglavnom se navodi ukidanje dviju agencija koje se spajaju u jednu i tako dalje. Ne vidi se je li to samo promjena imena i fizičkog položaja agencija ili i u to spada konkretna racionalizacija poslovanja. O tome se govori kod možebitnih smanjena strukturnih stavaka. Primjerice:

–    Pristupiti će se izradi
–    Donijet će se smjernice
–    Izraditi će se akcijski plan

Zapravo, kaže se nešto, ali u biti ništa. Prave reforme bi trebale sadržavati sadašnje vrijeme (prezent), a ne buduće reformske pripreme (futur I), za buduće namjene (futur II).
Nadalje, navodi se povećanje sredstava za istraživanje i razvoj unutar RH gdje se mora priznati navedeno kao izrazito bitnu kategoriju za rast, razvoj gospodarstva. Međutim, stavke “financiranje”  navode se kroz fondove EU namijenjene za takve prilike. Može se reći da sredstva nisu osigurana, nego „snađi se druže“ u beskrajnim hodnicima Bruxelleske fondovske birokracije.
Tako bismo mogli proći kroz svih 126 stranica reformi od strane Vlade RH, ali koliko to stvarno ima smisla. Jer svakako bismo na kraju završili stihovima   pjesme „Sve je isto, isto ništa nije“ ali samo obrnutog slijeda. Gdje se kroz reforme želi prikazati promjene odnosno „Isto ništa nije“, međutim kvalitetnijim sagledavanjem ipak zaključuje se „Sve je isto“. Toliko o navodnim ozbiljnim reformama.

struč. spec. oec. Bernard Tomašević

Recommended Posts
Kontaktirajte nas

Hvala Vam na vašem upitu. Javit ćemo Vam se prvom prilikom.

Not readable? Change text.

Start typing and press Enter to search